Osvrt / Veličković oštro kritizirao Metodologiju realizacije online nastave u KS

29. 09. 2020. u 19:15:00 Radiosarajevo.ba

Shares: 31

Nenad Veličković, profesor na Filozofskom fakultetu u Sarajevu i glavni urednik Magazina za pravednije obrazovanje Školegijum, kritički se osvrnuo na metodologiju realizacije online nastave u Kantonu Sarajevo.

"Ako se jednom bude pisala domaća istorija administrativnog beščašća, onda počasno mjesto treba dati dokumentu pompezno nazvanom Metodologija realizacije online nastave u Kantonu Sarajevo. Tih 112 stranica, koje ispred 50 imena potpisuje ministar Anes Krivić, poslano je u škole par dana nakon početka COVID-nastave, što je samo po sebi bezobrazluk.

Obim je trebalo da opravda kašnjenje i da sastavljača, Ministarstvo za obrazovanje, nauku i mlade KS, predstavi kao instituciju koja ne samo da radi svoj posao nego i zna šta radi", napisao je Veličković na portalu Školegijum.ba.

Profesor nadalje navodi da je obim, međutim, postignut drobljenjem svega i svačega u nešto što je nazvano metodologijom, a najviše upuhavanjem birokratskog stila.

"Rečenica Vlada Kantona Sarajevo je u julu 2020. godine uputila Skupštini Kantona Sarajevo prijedlog izmjena i dopuna zakonske legislative u svrhu integrisanja online nastavne prakse u službene pravne okvire već na početku otkriva pravu svrhu poduhvata. Ne misli niko u tom Ministarstvu o ključnom pitanju – kako prilagoditi nastavu vanrednim okolnostima a da ciljevi obrazovanja na kraju ipak budu ostvareni, nego: kako da se šuma propisa proširi još jednim perspektivnim rasadnikom. A zašto: zato da se online praksa stavi u službene okvire. Ne stručne, poštovana publiko, nego službene. Jer nakon dugogodišnje devastacije prosvjetno-pedagoškog zavoda, nerazvijanja kadrova, arogantnog odnosa prema nevladinim organizacijama i podaničkog prema akademskim šarlatanima, ovo Ministarstvo i nema resurse da se bavi strukom. Nego samo legislativom.

Ono u dokumentu obećava da se primjenom Metodologije realizacije online nastave obezbjeđuje da svi učenici u Kantonu Sarajevo imaju standardizovani pristup odgoju i obrazovanju kojim se optimizira mogućnost jednakog pristupa pravu na obrazovanje, a to će desiti tako što će nastavno osoblje dobiti jasne smjernice za rad sa aspekta prilagodbe odgojno-obrazovnog sistema online nastave u odnosu na propisane formalno-pravne konvencionalne okvire redovne nastave", istakao je Veličković.

"Ako se sada pitate šta tu optimizaciju čini, odnosno koja djeca i zašto nemaju jednak pristup pravu na obrazovanje, da biste onda pratili kako se smetnje otklanjaju, odgovor nećete dobiti. Jer Ministarstvo takvu analizu nema. Njegova Metodologija, za koju je radnu grupu oformilo tek 22. jula 2020, zato i jeste primjer beščašća, jer preko nje samo prilagođava svoje parazitiranje na sistemu kojim upravlja i u novonastaloj krizi", napisao je Veličković.

Istakao je da su nastavnici i roditelji očekivali odgovore na pitanja koja su jasno proizišla iz proljetnog iskustva online nastave: šta će i kako djeca učiti i kako će se ocjenjivati ukoliko vanredne mjere ostanu na snazi, fizička distanca i dalje preporučena, maske obavezne, a broj osoba u prostoriji ograničen?

"Ko će preuzeti odgovornost za djecu koja sjede kod kuće a u školi su: roditelji ili škola?
Roditelji su očekivali, s pravom, da će odgovor na ovo zadnje pitanje biti škola; tj. da neće oni morati ponovo raditi dodatni neplaćeni posao, za koji mnogi nisu ni osposobljeni. Ako su igrališta cijelo ljeto puna, ako su plaže u Neumu bile natisnutije nego što bi to mogla biti ijedna učionica, ako ne postoje ubjedljivi razlozi da se ponove proljetna rješenja, onda su oni, a s njima i nastavnici, od Ministarstva očekivali da čuju: kako će riješiti pitanje prostora, kojeg treba biti više, i kako će se riješiti pitanje kadra (dodatnih nastavnika i asistenata), kojeg također treba biti više, da bi se nastava s početkom septembra odvijala neonline?", naveo je Veličković.

Dodao je da, očekivano, Ministarstvo nije išlo u tom smjeru.

"Nego se naprosto prepustilo logici po kojoj je normalno dati deset miliona malinaru da kupi niškorisne medicinske aparate, ali ne i zaposliti nove učiteljice i asistente, angažovati apsolvente, pozvati nastavnice iz penzija, otvoriti učionice u zatvorenim hotelima (u ratu su škole radile u kafanama; za buduće prvačiće pitalo se hoće li ići u Lord ili u Mond!). Ministarstvo u pitanju kako angažovati, u kriznim uslovima, sve raspoloživi resurse, umjesto kako pokrasti sve raspoložive rezerve nije našlo inspiraciju", naglasio je Veličković.

Više o ovoj temi i osvrtu profesora Veličkovića možete pročitati na ovom LINKU.

KOMENTARI (2)