Uz prvi dan ljeta: Kako su nekada ljetovale Sarajlije
Historijski arhiv Sarajevo je na svom Facebook profilu objavio tekst iz davne 1935. godine autora H. Dizdara u Jugoslovenskoj pošti o tome kako su Sarajlije provodile ljeto na poznatim izletištima.
"Kolike grdnih razlika ima samo u jednom kratkom vremenskom periodu u načinu života, neka nam predoče samo ovi običaji koji se tiču načina ljetovanja u Sarajevu nekada i danas.
Tu je možda pedesetak godina razmaka a običaji su se izmijenili toliko kao izgled neba i zemlje", napisao je Dizdar.
Nesreća u BiH: Automobil sletio s ceste i zaustavio se manje od metar od rijeke
Dizdar je naveo da su se Sarajlije nekada više spremale za put do Ilidže nego danas, kada putuju na drugi kontinent.
Nekada su u sarajevskom polju rasle dobre dinje i lubenice
Svaki sarajevski aga imao je u okolici svoj čifluk (obradivi zemljišni posjed). Bila su to lijepa imanja na kojim je, pored čardaka ili kule, bilo šume, njive, voćnjak i bostan. Malo je čudno da su nekada u sarajevskom polju i cijeloj okolici rasle dobre dinje i lubenice.
Kad ja pođoh....: Na današnji dan otvorena je Bentbaša
Sve Sarajlije, osim fukare, jer je, naravno, uvijek bilo sirotinje, imale su ljetna izletišta u sarajevskom polju, kraj rijeka i izvora. Bilo ih je i s krajeva, ali nikada ovamo prema brdu, prema Trebeviću, Romaniji i Palama. To je uvijek bio nesiguran teren, pogodan za hajdučiju i zločine.
Jedan stari Sarajlija je na pitanje kako je moguće da u tom trenutku u Sarajevu i okolici ne uspijeva humnije voće, dao je odgovor koji podublje opisuje i današnju situaciju u glavnom gradu:
"Opoganio se svijet, pa sve tumbe okrenulo."
Uz prvi dan ljeta... "Kako se nekad ljetovalo...Sve Sarajlije, osim fukare, jer je naravno uvijek bilo sirotinje, imale...
Posted by Historijski arhiv Sarajevo on Wednesday, June 21, 2023
Derneci, trke i akšamluci
Na selu se provodili provodilo pravo ljetovanje, u veselju, pjesmi i ašikovanjima. Sazovi i šarkije su jecali po šljivicima i bašćama, jer su to bili jedini instrumenti. Pored kola išli su seljaci, kmetovi, u najljepšem svom ruhu.
Svi izletnici su se petkom sastajali kod najbliže džamije gdje su džematlije klanjali džumu, a poslije toga su priređivani teferiči i derneci sa raznim narodnim atrakcijama: nišanom, bacanjem kamena s ramena, razbijanjem bardaka o glavu, trčanjem u vrećama, skakanjem na napuhan mijeh.
Akšamlučilo se po bostanima, puškaralo i pjevlao sevdalinke do prvih jesnejih kiša kada su počinjali bestilji i pečenje tikve 'halvuše', napisao je H. Dizdar.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.
/ Najčitanije
/ Komentari
/ Povezano
/ Najnovije
