Uskoro počinje šesti Otvoreni univerzitet Sarajevo pod nazviom "Šta da se radi?"

Tačnije, na samu stogodišnjicu Oktobarske revolucije, naslov čuvenog Lenjinovog pamfleta iz 1902. godine ostaje i dalje ključno društveno i političko pitanje i u 21. stoljeću. Na Otvorenom univerzitetu tražit će se odgovori na javnim raspravama o zajedničkom jeziku, novim društvenim pokretima i urbanim borbama, protestima i plenumima, današnjoj krizi Europe, historijskom revizionizmu i nacionalizmu, kao i o prošlosti i budućnosti komunističke ideje.

Ove godine Otvoreni univerzitet uvodi novi format u vidu javnih rasprava na koje su pozvani svi zainteresirani da, nakon uvodnih referata, daju svoj prilog naporima da se pronađu konkretni odgovori i moguća rješenja. I u svojem šestom izdanju Otvoreni univerzitet želi pokrenuti široku društvenu raspravu i otvoriti prostor za alternativne i inovativne pristupe našoj sadašnjosti i budućnosti.

Otvoreni univerzitet počinje s radom u četvrtak, 9. novembra u 19.00 sati u Historijskom muzeju BiH izložbom Dejana Kaludjerovića Europoly (The European Union Identity Trading Game) koja koristeći format društvene igre monopoly preispituje položaj imigranata u Evropskoj uniji te duboki jaz između tzv. evropskih vrijednosti i realnosti. 

U petak 9. 11. Otvoreni univerzitet se seli u Sarajevski ratni teatar (SARTR) gdje će se s početkom u 16.00 sati održati rasprava Šta da se radi… s jezikom? Ko (ne) govori zajednički? Objavljena u Sarajevu 30. marta ove godine, Deklaracija o zajedničkom jeziku je izazvala jedan od najvećih kulturno-političkih skandala u posljednjih tridesetak godina. Bilo da je napadana, bilo da je branjena, nikoga nije ostavila ravnodušnim. Referate o ovoj temi će iznijeti Vladimir Arsenijević i Nerzuk Ćurak, dok će Žarka Radoja moderirati raspravu.

Druga rasprava prvog dana posvećena je povratku gradova na političku scenu. Pod naslovom Šta da se radi... u gradu? Promjena dolazi odozdo, urbani aktivisti iz Beograda, Zagreba i Sarajeva, Iva Marčetić, Alma Midžić i Marko Aksentijević će s moderatorom Borišom Mraovićem govoriti o borbama za urbana zajednička dobra i javni prostor kao i o mogućnostima municipalne demokracije.

Drugi dan završava s raspravom Šta da se radi... s revolucijom? Institucije, plenumi, ulica. Svjetlana Nedimović, Iva Marković i Rada Borić će podijeliti svoja aktivistička iskustva s uličnih protesta, društvenih akcija, kao i iz institucija vlasti poput gradske skupštine. Ines Tanović Sijerčić će potom moderirati raspravu o pitanju odnosa institucija i vaninstitucionalnog djelovanja te novih formi političkog i društvenog angažmana.

Diskusija započeta na otvaranju izložbe Europoly nastavlja se trećeg dana Otvorenog univerziteta, u subotu 10.11. u 16.00 sati, na javnoj raspravi Šta da se radi... s Europom? Kriza, nejednakosti i migracije. Raspravu će moderirati Emin Eminagić, a uvodne referate o krizi Europske unije, velikim socijalnim nejednakostima, mjerama štednje, izbjegličkom i migrantskom valu kao i rastu ekstremne desnice predstavit će Danijela Dolenec i Igor Štiks.

Šta da se radi... s nacionalizmom i revizionizmom u Europi i na Balkanu tema je rasprave u 18.00 sati o odnosu nacionalizma i historijskog revizionizma kojeg prati sve veća afirmacija historijskog fašizma i uz njega vezanih ličnosti, marginalizacija antifašizma te relativizacija genocida i holokausta. Nenad Porobić i Artan Sadiku će u uvodnim referatima dati pregled takvih pojava kao i načina otpora, dok će Dino Abazović moderirati javnu raspravu.

Konačno, posljednja rasprava Šta da se radi... s komunizmom? Bauk, trauma, budućnost je posvećena komunizmu kao ideologiji i praksi. U 20.00 sati Asim Mujkić i Boris Buden će se, zajedno s moderatorom Filipom Balunovićem, osvrnuti na povijesni i sadašnji bauk komunizma, traumu komunističkih diktatura kao i traumu sloma socijalističkih režima te se pridružiti javnoj raspravi o budućnosti komunizma.

Šesti Otvoreni univerzitet organizira Centar za obrazovanje i društvenu akciju (CODA) uz podršku Friedrich-Ebert-Stiftung u Bosni i Hercegovini i Inicijative mladih za ljudska prava u BiH (YIHR BIH) te u saradnji sa sarajevskim Udruženjem za kulturu i umjetnost Crvena, beogradskim Krokodilom i bečkim Blockfrei.