UNSA ponovo nazadovao na svjetskoj listi najboljih fakulteta: Sada zauzima 1714. mjesto
/ Komentari (7)
Povratak na članakNAPOMENA: Komentari su isključivo lični stavovi autora. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i pisanja komentara koji podstiču na mržnju. Strogo zabranjen bilo kakav govor mržnje na portalu radiosarajevo.ba, zbog kojeg možete biti krivično procesuirani. Radiosarajevo.ba ima pravo i obavezu da na zahtjev zvaničnih organa dostavi podatke o korisniku čiji komentari sadrže govor mržnje, kao i da korisniku trajno blokira pristup. Obaviještavamo vas da svaki čitatelj dobrovoljno pristupa čitanju i kreiranju komentara i prihvata mogućnost da neki komentari mogu sadržavati narativ koji je u suprotnosti sa vjerskim, nacionalnim, moralnim i drugim načelima. Radiosarajevo.ba ima pravo da obriše sporne ili prijavljene komentare bez najave i objašnjenja. Radiosarajevo.ba koristi automatski sistem prepoznavanja i uklanjanja govora mržnje i drugih neprimjerenih sadržaja u komentarima.
/ Najnovije
Znaci nije pomoglo ni dizanje plata uhl****ma. Ima par strucnjaka, a ostalo treba nabiti nogom i na biro.
Znaci nije pomoglo ni dizanje plata uhl****ma. Ima par strucnjaka, a ostalo treba nabiti nogom i na biro. ka Nadimak Pa trebalo je plate podići onima koji vrijede i od kojih se može nešto očekivati. Umjesto toga, čitav UNSA strpan na trezor, budžet udvostručen, sili beznadežnih profesora i asistenata sa uzaludnih fakulteta plate uvišestručene imali ili nemali studenata, pa sada oni koji su se slamali stvarajući perspektivne kadrove ispali budale. Nije ni čudo što npr. na ETF za asistenta ni ne pomišlja doći nijedan bolji student, a veliki broj ih je i napustio ETF. Neka mi imamo difovaca, oni ionako vladaju i znaju sve o svemu.
I onda ovi indijanci udare po privatnim fakultetima. A razlika ko između dva golfa keca.
Ne znam čemu ova halabuka. Biti od 30000 univerziteta među 6% najboljih nije loš rezultat za UNSA.
Konkretno sa mog fakulteta, jedan dio profesora je otisao u BG, jedan dio u penziju, a asistenti koji su tada bili relativno neperpektivni, da ne kazem osrednji, sada su dogurali do redovnih profesora! To je jedan faktor (slabljenje kvalitete kadra). Drugi faktor je generalno beznadje, koje demotivira jedan dobar dio mladih da uci. I treci faktor (po redu znacaja poredano) je degradacija kvalitete nastave, koja je prisutna svugdje u svijetu, a zapocela je uvodjenjem tzv. ¨¨Bolonje¨¨. Jedna od karakteristika tog bolonjeza je da ¨¨iz cuga¨¨ postajes nakon 5 godina ¨¨magistar¨¨ (HAHA), a dok se u moja vremena prvo diplomiralo, pa upisivalo postdiplomski studij koji bi onda trajao u najmanju ruku jos dvije godine. Dodao bih za kraj jos preveliko oslanjanje na nove racunarske tehnologije u tehnickim strukama, koji bi doduse trebalo da doprinesu, ali najcesce snize dodatno kvalitetu, jer nekada se ucilo kako pjeske nesto proracunat, pa se to bolje i znalo i shvacalo, a dok danas ¨¨postoji za to software¨¨, samo uneses podatke, kliknes i pricekas (pametnom jasno)....
Niste napisali je li unsa iza ili ispred univerziteta u zagrebu i beogradu i za koliko mjesta, da znamo kada ovde navodite politicka vidjenja profesora sa unsa u komparaciji sa istima iz zagreba i beograda, koliko su zapravo strucni.
Akreljavac