UNESCO 17. decembar uzeo kao spomendan Mevlane Dželaludina Rumija

UNESCO je uzeo 17. decembar kao spomendan na Mevlana Dželaludina Rumija, čuvenog perzijskog islamskog filozofa, teologa, pravnika, pjesnika i derviša 13. stoljeća.

Iako ljubav za svakog pojedinca ima posebnu definiciju i značenje, ona je ujedno univerzalni jezik svih ljudi. Čuven je i stih iz Mesnevije, najpoznatijeg i najznačajneg djela Muhameda Dželaludina Belhija Rumija Bekrija koji kaže: ”Bolje isto srce imati nego isti jezik govoriti”.

Upravo ovakvo shvatanje koncepta ljubavi jedan je od razloga zbog kojih je Dželaluddin Rumi, više od sedam stoljeća nakon svoje smrti, prisutan u književnosti, umjetnosti, vjeri i drugim oblastima na Istoku i Zapadu.

Trending

Zemljotres u BiH: "Zahučilo, pa dobro zatreslo!"

Ovaj sufijski učenjak i perzijski pjesnik rođen 1207. godine u blizini Belha, na Zapadu je poznat pod imenom Rumi, u Turskoj kao Mevlana, a u Iranu i zemljama Centralne Azije kao Mevlevi (Moulavi). Njegova najpoznatija djela napisana su u stihu, “Mesnevija” i ”Divan Šemsa Tabrizija”, a u prozi je napisao ”Fihi ma fihi” (na bosanskom jeziku poznato pod nazivom ”Tajne uzvišenosti”), ”Sedam besjeda” i ”Pisma”.

Rumijeva Mesnevija bila je predmetom brojnih imitacija, komentara, potom naučnih istraživanja, stručnih radova, umjetničkih djela i tako dalje. 

Mevlana je umro 17. decembra 1273. godine, a taj dan se i danas na različite načine obilježava širom svijeta. Posebno velika pažnja ovom učenjaku pridaje se u turskom gradu Konyi, gdje je Rumi proveo veliki dio života. Konya je u 13. stoljeću bila prijestolnica Anadolskih Seldžuka i jedan od najznačajnijih gradova islamskog svijeta općenito, tako da je Rumi u ovom gradu proveo najveći dio svog života i napisao sva svoja djela.

Grad Konya, u kojem se nalazi Mevlanino turbe, naročito u prvoj polovini decembra, "živi" punim plućima Rumija i u tom periodu sve je u znaku njega i njegovih djela, a prilika je i za okupljanje ljudi iz svih dijelova svijeta da bi obilježili 17. decembar, Dan sjedinjenja (Vuslat).

Smrt jeste nešto tragično za mnoge ljude, ali Mevlana je tražio od ljudi koji su ga voljeli i slijedili da ne tuguju kada on umre, već da se raduju što se on sjedinio sa Gospodarom. Upravo dan njegove smrti poznat je i pod nazivom Seb-i Arus (Nevjestina noć), koji se obilježava širom svijeta, a samim tim i u Bosni i Hercegovini.