Bugojno: Udruženja o tvrdnjama HVO-a i HNS-a da će imenovanje Cikotića "ugroziti mir"

F. V.
Bugojno: Udruženja o tvrdnjama HVO-a i HNS-a da će imenovanje Cikotića "ugroziti mir"
Foto: Fena / Selmo Cikotić

Koordinacija boračkih udruženja proisteklih iz Armije Republike Bosne i Hercegovine Bugojna reagirala je na stavove Koordinacije udruga proisteklih iz Domovinskog rata HVO-a Bugojna i Odjela za branitelje i Domovinski rat HNS-a koji su ranije osudili prijedlog Stranke demokratske akcije (SDA) za imenovanje prof. dr. Selme Cikotića za novog ministra sigurnosti. 

Podsjetimo, bivši ministar odbrane BiH Selmo Cikotić tokom rata je bio komandant Operativne grupe ”Zapad” u Bugojnu, te načelnik štaba 7. korpusa Armije RBiH, zbog čega ga HDZ BiH optužuje za odgovornost za "etničko čišćenje bugojanskih Hrvata" i ratne zločine, iako ga nadležne institucije nikad nisu teretile za takvo što.  

"Iznova su, ničim izazvani, po ko zna koji put iznijeli svoje teze o ratnim dešavanjima u Bugojnu gdje obavezno naglašavaju etničko čišćenje hrvatskog stanovništva, torture u kako oni kažu 'bošnjačkim' logorima, ubistvima i sl., pri tome otvoreno prijeteći kako bi navodno ministarsko imenovanje gospodina Selme Cikotića moglo ugroziti trajni mir", navode iz Koordinacije boračkih udruženja proisteklih iz Armije RBiH. 

Saopćenje su potpisali Mirsad Teskeredžić iz Udruženja „Porodica stradalih Vrbanje 1993“ Bugojno, Azem Gvozden iz Udruženja logoraša Bugojno, Đemka Đeliković iz Organizacije porodica šehida i poginulih boraca BiH, Sabahudin Velić iz Udruženje ratnih vojnih invalida Bugojno, te Abdulah Jeleč iz Udruženja za zaštitu tekovina borbe za BiH Srednjobosanskog kantona (SBK) - OO Bugojno. 

Smatraju svojom obavezom da iznesu neke historijske činjenice "koje se ne mogu promijeniti bez obzira što oni to uporno pokušavaju".

"Tokom 1992. i 1993. godine sve što se dešavalo na području Bugojna, pa i BiH, između jedinica Armije RBiH i HVO je bilo posljedica pokušaja instaliranja jednostrano formirane paradržavne tvorevine Hrvatske zajednice Herceg-Bosna. Kada je Bugojno u pitanju, tokom napada HVO na naseljena mjesta Vrbanja, Vrpeć i Crniče pobijeno je 45 građana bošnjačke nacionalnosti, uglavnom civila, prije toga u drugim dijelovima grada još 10 bošnjaka je zarobljeno i ubijeno. Na prostoru Vrbanje, Crniča i Vrpeći 46 Bošnjaka, koji nisu ubijeni, su zarobljeni i odvedeni u logor motela „Akvarijum“ gdje su mučeni, maltretirani i silovani", podsjećaju iz bugojanskih udruženja.

Podsjećaju kako je posljednji pokušaj smirivanja napete situacije prije napada HVO-a na Bugojno 1993. bio upućivanje zajedničke policijske patrole sastavljene od četiri pripadnika MUP-a RBiH i četiri pripadnika PS Hrvatske zajednice Herceg Bosna u naselje Vrbanja "s ciljem uklanjanja punktova sa putne komunikacije".

"Tri pripadnika MUP-a RBiH su na punktu HVO Bugojno zarobljena i na svirep način ubijena, a tijela pronađena u rijeci Vrbas. Postoje i pisana priznanja dva pripadnika HVO Bugojno kako su ubili ove policajce i jednog Roma koja su data u Izjavama Sigurnosnim službama HZ HB, ali ni to nije Tužilaštvu BiH dovoljno", dodaju.

Navode da za sve ove zločine odgovarao je samo jedan pripadnik HVO-a, dok je "za sve što se dešavalo" poslije sprječavanja pokušaja HVO-a da zauzme Bugojno procesuirano 11 pripadnika Armije i MUP-a RBiH.

"Međunarodni sud u Hagu je rukovodstvo Hrvatske zajednice Herceg Bosne osudio za Udruženi zločinački poduhvat i pri tome izrekao visoke zatvorske kazne, što govori o tome kakva je bila ta tvorevina koju vi i sada baštinite, a znate da je drugi narodi nikad neće prihvatiti.  Mi podržavamo rad Tužilaštva BiH i tražimo da se uhapse i sude i pripadnici HVO-a za zločine koje su napravili nad Bošnjacima u Bugojnu, ali do sada, na žalost, nismo imali neki rezultat. Čak i devet pripadnika HVO Bugojno, čije je prijave razmatrao Međunarodni sud u Hagu i stavio pod  oznaku „A“, što znači da ima elemenata za procesuiranje, Tužilaštvo BiH nije privelo pravdi i pokrenulo proces", ističu u Koordinaciji, te zaključuju:

"O tome kako se HVO odnosio prema materijalnima dobrima Bugojna, uključujući i vjerske objekte, govore snimci kojih mi imamo sasvim dovoljno i na kojima se vidi razmjera štete koju su nanijele jedinice HVO Bugojno. Za 12 dana Bugojno je veća razaranja pretrpjelo od  HVO i HV, nego za cijeli ratni period od srpskog agresora". 

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Povezano

/ Najnovije