Studija potvrdila: Ekonomske poteškoće i nedostatak prilika ključni faktori odlaska mladih iz BiH

Procjenjuje se kako je Bosnu i Hercegovinu tokom protekle decenije napustilo nekoliko stotina hiljada ljudi. Kako zaustaviti ovaj negativni trend, pitanje je na koje vlast već godinama nema odgovor. 

Od 1. juna 2024. godine građani Bosne i Hercegovine, Srbije, Kosova, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Albanije imaju privilegovan pristup njemačkom tržištu rada prema Uredbi Zapadnog Balkana. Samim time, proces dobijanja radne vize je olakšan, a sve više građana i građanki BiH se odlučuje da svoje zaposlenje nađe van naše države. 

Nova analiza Populacijskog fonda Ujedinjenih nacija u dokumentu Nacionalni transferni računi Bosne i Hercegovine sa preporukama politike za 2024. godinu govori da su ekonomske poteškoće i nedostatak prilika ključni faktori zbog kojih mladi odlaze iz zemlje. 

Trending

Znate li kako je nastao sarajevski somun?

Kako se navodi, dio prihoda od rada starijih osoba (65+) u Bosni i Hercegovini iznosi 1,7 posto, a mladih do 25 godina – 3,8 posto. U većini zemalja Evropske unije (EU) udio prihoda od rada starijih osoba ne prelazi 2 posto. (D’Albis & Moosa, 2015:15). Prosjek EU-25 je 1,8 posto. U slučaju mladih, udio u BiH se značajno razlikuje od prosječnih vrijednosti zabilježenih u EU sa 25 posto.

O životnom deficitu se govori  da je "u Bosni i Hercegovini period životnog ciklusa u kojem se ne bilježi deficit između potrošnje i prihoda od rada kratak, nešto kraći od prosjeka EU-25, a posebno od najrazvijenijih evropskih zemalja.

04.02.25. 20:03

Budućnost glasanja? AI donosi odluku umjesto vas

Tranzicija od škole do posla

Očekivano, u Bosni i Hercegovini deficit je prisutan kod djece i mladih, kao i u starijoj dobi. Period u kojem postoji suficit, odnosno prihod od rada veći od potrošnje, traje svega 29 godina, što je kratko vrijeme s obzirom da je očekivani životni vijek u 2020. godini dostigao 76,2 godine (baza podataka Eurostata). Deficit nestaje tek u 28. godini, a ponovo se javlja rano, u 55. godini. Deficit je skoro jednak za starije i mlade".

U dokumentu pod sekcijom "Tranzicija od škole do posla", navodi se da "postoji zabrinutost perspektiva o sposobnosti visokog obrazovanja sistema u BiH za isporuku kvalifikovanog osoblja koji su potrebni za podršku budućoj ekonomiji.

To proizvodi previše diplomiranih u odnosu na potrebe tržišta rada, što dovodi do visokog stope nezaposlenosti diplomiranih studenata. U izradi prelazak sa visokog obrazovanja na tržište rada, diplomci suočavaju sa nedostatkom raspoloživih poslova.

04.02.25. 17:02

Banke upozoravaju: Korisnicima iz BiH stižu lažne e-mail poruke, građanima se preporučuje oprez

Mnogi diplomci prolaze kroz nekoliko poslova i više situacija nezaposlenost prije nego što su se smjestili na dobro usklađeni posao. Ovu tranziciju ne pomaže relativno niska nivo saradnje između VŠU i poslodavaca u vezi sa dizajnom kurikuluma i zapošljavanjem. Poslodavci često smatraju da su vještine kojima su naučeni su nedovoljne, te je i dalje potrebna obuka", piše se. 

Stopa nezaposlenosti za 2023. godinu u Bosni i Hercegovini je 13,6 posto, te se navodi da je većina nezaposlenih studenti. 

"Što je najviše zabrinjavajuće je to što je oko polovina nezaposlenih koji prvi put traže posao. Stopa nezaposlenosti među 15-24-godišnjacima, iako u opadanju, jeste i dalje 32 posto (32,5 posto za muškarce i 30,8 posto za žene) (BHAS, 2023). Teško je mladim srednjoškolcima svršene stručne škole da nađu posao. Oni se nalaze pod oznakom, kao potkategorija neaktivne populacije, odnosno među onima koji nisu klasifikovani kao zaposlene osobe ili kao nezaposlene osobe", piše u izvještaju.

Za preporuke govore da bi trebalo preduzeti korake za suzbijanje korupcije proces ulaska kroz veću transparentnost u propise i procedure. Relevantne institucije treba ojačati inspekcije, osigurati usklađenost sa propisima o ocjenjivanju i proširiti moć etičkih komiteta.

"Treće, u BiH je period u životnom ciklusu kada deficit se bilježi između potrošnje i prihoda od rada , a isti je relativno mali. Deficit je skoro jednak za starije i omladinu. Agregat suficita je relativno nizak. Višak pokriva samo trećinu ukupnog deficita životnog ciklusa.

Potrebno razviti imigracioni program

Njegova povećanja su svojevrsni preduslov za omogućavanje lakšeg pružanja sredstava za potrebe izdržavanog stanovništva i potrošnje. Ovo zahtijeva povećanje u produktivnost u svim sektorima i zapošljavanje nezaposlenog i neaktivnog stanovništva.

Osim toga, u sektorima u kojima nedostaje kvalifikovanih radnika koje se ne mogu lako nadoknaditi kroz trening (dokvalifikacije i prekvalifikacije) programi, bilo bi potrebno razviti imigracioni program za privlačenje kvalifikovanih radnika iz drugih zemalja.

Programi bi morali imati jaku notu integracijskog karaktera kako bi se izbjegla segregacija stranaca i da privuče čitave porodice, a ne samo pojedince", piše u istraživanju. 

Performanse penzionih sistema FBiH i RS suočavaju se sa raznim izazovima: nizak omjer podrške, visoki rashodi za penzije i niska adekvatnost penzija.

Oni potkopavaju finansijsku i socijalnu održivost penzionog sistema, a omjer podrške FBiH stagnira u posljednjih nekoliko godina. U oktobru 2023. bio je na vrlo niskom nivou od 1,24 doprinosa po penzioneru, stvarajući pritisak na transfere iz centralnog budžeta koji su iznosili 1,25 posto BDP-a u 2018.

Stope zamjene koje nudi penzioni sistem FBiH su među najnižima u regionu.

"U oktobru 2023. godine prosječna bruto stopa zamjene iznosila je 29,8 posto, što je rezultiralo neto stopom zamjene od 46,3 posto, malo iznad referentne vrijednosti Međunarodne organizacije rada (ILO) od 40 posto. S druge strane, stopa doprinosa za penziju u FBiH od 23 posto bruto plaće bila je iznad stopa u mnogim drugim zemljama (MMF, 2021.). Ukupni rashodi za penzije u 2022. godini iznosili su 10 posto BDP-a FBiH, što je iznad polovine evropskih zemalja.

Koeficijent podrške u RS, 1,18 doprinosa po penzioneru, bio je nešto ispod onog u FBiH. Zbog niže stope doprinosa u RS, 18,5 posto, i veoma sličnih stopa zamjene, viši transferi iz centralnog budžeta od oko 2 posto BDP-a, bili su potrebni za finansiranje ukupnih rashoda za penzije koji je iznosio 10,1 posto BDP-a RS u 2022. godine.

U središtu izazova sa kojima se suočavaju penzioni sistemi u oba entiteta je nekoliko njegovih karakteristika. U oba entiteta, starosna granica za odlazak u penziju je 65 godina (muško/žensko), uz najmanje 15 godina penzijskog staža. U FBiH penzionisanje je moguće u bilo kojoj dobi sa 40 godina doprinosa. Opći prag penzionisanja nije nizak u odnosu na zemlje EU, posebno s obzirom na kraći životni vijek u Bosni i Hercegovini", rečeno je. 

Puno istraživanje možete pročitati OVDJE.