Streličarski klub "Banjaluka": Loši uslovi ne remete dobre rezultate

Jedan od članova ovog kluba je devetogodišnji dječak Andrija Stanković, koji je oborio rekord Bosne i Hercegovine na streličarskom turniru za takmičare starosti od 10 do 12 godina, održanom početkom mjeseca u hrvatskom gradu Sisak, a radi se o dvoranskom rekordu u streličarstvu na 18 metara. Andrija je prethodno oborio i još jedan bh. rekord na 25 metara.

Na pitanje šta mu se sviđa u ovom sportu, ispričao je kako mu je jako zanimljivo što ima priliku da puca. On streličarstvo trenira tri mjeseca, a na turniru u Hrvatskoj nadmašio je takmičare starije od sebe koji treniraju duže od njega.

Prvi put se susreo sa lukom i strijelom prilikom posjete Zlatiboru, nakon čega je zamolio majku da potraži klub u kojem bi se mogao baviti streličarstvom.

 Postizali i zapažene rezultate 

"Imam mnogo da naučim od trenera, a i tata trenira sa mnom, pa mi kad pogrešno uradim govori šta da radim", ispričao je Andrija.

Pošto njegov otac gađa malu metu, a Andrija veliku, ovaj dječak nam je rekao i da se se zbog toga ne zna ko je bolji strijelac.

Damir Vukelić, predsjednik kluba, rekao je da je ovaj dječak uzdanica kluba i da se nadaju da će postati pravi streličar.

Osim ovog takmičara i drugi članovi "Banjaluke" postizali su zapažene rezultate, na takmičenjima u BiH, kao i u regionu. Kada su u pitanju takmičenja, Banjalučani se, osim u BiH, najčešće takmiče u Hrvatskoj i Srbiji, a nastupali su i na takmičenjima u Sloveniji i drugim evropskim zemljama.

Streličarstvo je, zahvaljujući boljim uslovima, u Hrvatskoj u ekspanziji, pa članovi kluba "Banjaluka" uspijevaju da uče i napreduju učešćem na turnirima u ovoj zemlji.

Ekipa Anadolu Agency (AA) sa članovima Streličarskog kluba "Banjaluka" razgovarala je na jednom od treninga u dvorani koju su prilagodili svojim potrebama. Obzirom da krov prokišnjava, članovi kluba postavili su kante i druge posude kako bi sakupljali kišnicu, koje moraju izbjegavati prilikom odlaska po strijele. Zbog toga, svi članovi mnogo više uživaju u treninzima na otvorenom.

Govoreći o predispozicijama potrebnim za bavljenje streličarstvom, Vukelić je objasnio da je potrebno da je osoba zdrava i zainteresovana.

"Ovaj sport nije pretjerano fizički naporan, ali je potrebna određena fizička snaga tako da takmičari koji češće idu na takmičenja, koji se ozbiljnije bave, moraju da se bave i drugim fizičkim aktivnostima kao što je teretana i slično", rekao je on.

Početnici koriste lukove sa slabijim opterećenjima, a i kasnije se lukovi prilagođavaju mogućnostima takmičara. Objasnio je da postoji klupska oprema koju mogu da koriste početnici jedno vrijeme, a kada zaključe šta im najviše odgovara, uglavnom članovi nabavljaju opremu za sebe.

"Nažalost, oprema je skupa, pogotovo ova koja je uslovno rečeno profesionalna", kazao je Vukelić.

Bitna je posvećenost

Na pitanje zašto vlada slab interes za ovaj olimpijski sport, on je rekao da osim što generalno vlada letargija na našem području, ljudi nemaju dovoljno vremena.

"Da bi neko bio konkurentan na takmičenju u regionu, on mora da se posveti malo više tome. Mora se trenirati, ne može se to tako neozbiljno shvatiti i ići po takmičenjima. Ko ne trenira redovno i ozbiljno, onda se u biti razočara kada vidi gdje je u odnosu na bolje takmičare. Generalno, ljudi koji zagrizu dosta dobro napreduju", rekao je on.

Kada je u pitanju profesionalno bavljenje ovim sportom, u svijetu postoji dvadesetak sportista koji od toga mogu da žive. Ostali su uglavnom oni koji se bave nekim drugim sportovima ili imaju posao i dodatno se bave streličarstvom.

"I u svjetskim razmjerama nema puno profesionalnih takmičara, svi su nekako vezani za nešto, kod nas pogotovo bilo bi nemoguće da se od toga živi", rekao je Vukelić.

Prema njegovim riječima, ko god da proba da se bavi ovim sportom vrlo brzo stekne streličarski poriv. U svakom stilu ovog sporta potrebno je pogađati centar mete, a to se ne dešava svaki put, pa streličari streme ka tome da im svaki put ide bolje. Zbog činjenice da je streličarstvo prisutno od davnina, ovaj sport je posebno interesantan, a Vukelić dodaje i da su luk i strijela nešto što je svako od nas probao, bar u djetinjstvu.

O bavljenju streličarstvom od djetinjstva je sanjao Mićo Čavić, član Streličarskog kluba "Banjaluka", koji se ovim sportom bavi pret godina. Zbog uslova u kojima rade tokom zime, kaže da se ne može baš reći da uživaju koliko bi htjeli

"Uslovi - kakvi su, takvi su, ali mi smo prezadovoljni", kaže Čavić.

Po profesiji je knjigovođa, odnosno radi sjedeći u, kako kaže, zgrčenom položaju, a iako je počeo trenirati bez razmišljanja o zdravstvenim benefitima, brzo je osjetio da se ispravio.

 Zdravstvena korist

"U stav iz kojeg se puca morate biti uspravni, razvijaju se grudni i leđni mišići", rekao je on.

Za razliku od pucanja iz vatrenog oružja, potrebna je određena doza snage, ali ovim sportom mogu se baviti i djeca i žene obzirom da postoje različiti lukovi.

"Kada smo vani onda je to još i bolje, u priroidi, puno se šetamo, dok se ode po strijele - vrati", kazao je Čavić i dodao da ovakva aktivnost djeluje i smirujuće na ljude, kao i drugi sportovi u kojima se puca na metu.

Prema njegovim riječima, ovaj olimpijski sport doživljava ekspanziju, ali se u BiH ljudi koji se danas bave streličarstvom mogu smatrati pionirima.

"Najgore je što je naša ekonomska situacija takva kakva jeste, ipak je vezano za opremu i uslove, ali sada je to na velikom entuzijazmu svih nas, tako da nas uslovi ne mogu reći ne zanimaju, ali ih zanemarujemo", rekao je Čavić.