Sramotan kraj Zemaljskog muzeja

Na današnji dan, 04. oktobra 2012. godine, navršava se godišnjica otvorenja Zemaljskog muzeja za javnost (04. oktobar 1913.).

Također, današnji dan ujedno predstavlja i definitivni kraj ove najznačajnije kulturno-historijske institucije u Bosni i Hercegovini i jedne od najznačajnijih institucija ove vrste na Balkanu. 

Daske, lanci i drama ispred Zemaljskog muzeja

Danas se ispred Zemaljskog muzeja okupilo oko hiljadu ljudi koji su prosvjedovali protiv njegovog zatvaranja.

Zakucavanjem daske na glavnom ulazu danas su vrata Zemaljskog muzeja definitvno zatvorena, a prije početka samih demonstracija zakazanih u 13 h, dva člana grupe AntiDayton su se u znak protesta vezala lancima za stub unutar Zemaljskog muzeja.

FOTO: Agencija Anadolija

Aktuelni i ratni direktori Zemaljskog muzeja Adnan Busuladžić i Enver Imamović danas su zamolili prosvjednike da dozvole zakucavanje glavnog ulaza kako bi ''svijetu bila poslana poruka o teškoj situaciji u kojoj se muzejska institucija koja svoja vrata nije zatvorila ni tokom agresije na BiH i Sarajevo, našla danas''.

FOTO: Agencija Anadolija

Ova najstarija moderna kulturna ustanova u Bosni i Hercegovini, osnovana 1888. godine, ima status nacionalne galerije sa zbirkama neprocjenjive vrijednosti, koje svedoče o kulturnom, civilizacijskom i svakom drugom razvitku tokom bosanskohercegovačke historije.

Studenti u akciji spašavanja Muzeja

'Studentski pohod u Zemaljski muzej' naziv je današnje simbolične posjete i protesta studenata Univerziteta u Sarajevu ugroženoj instituciji kulture od državnog značaja.

''Danas se zatvara Zemaljski muzej. Mi ćemo pokazati da se to ne treba i ne smije desiti!'', najavljeno je iz Studentskog parlamenta Univerziteta u Sarajevu (SPUS).

FOTO: Agencija Anadolija 

Aktivisti iz Studentskog parlamenta Univerziteta u Sarajevu su danas održali i protestnu šetnju do Parlamenta BiH i do zgrade Vlade Kantona Sarajevo u kojoj su učestvovali i građani Sarajeva. 

Novac koji su skupili za karte, podijelili su studentima u nadi da će Muzej uskoro ponovo biti otvoren. Iz Studentskog parlamenta Univerziteta u Sarajevu su na ovaj način željeli naglasiti da je neriješeni status sedam institucija kulture od državnog značaja i njihovo zatvaranje primjer kulturocida.

''Zadovoljni smo brojem odazvanih studenata i građana Sarajeva, kao i činjenicom da nije bilo nijednog incidenta u toku protesta. Mi nismo ti koji bi trebali rješavati ovaj problem, ali smo kao studenti digli glas jer ne dozvoljavamo da se ovakav kulturocid dešava u našem gradu'', kazao je Emir Muhamedagić, glasnogovornik SPUS-a  za naš portal.

Mary Ann Hennessey: Upozorenje i poziv na buđenje vlastima

Šefica ureda Vijeća Evrope u Sarajevu, Mary Ann Hennessey, izrazila je nevjericu i razočarenje u vezi sa zatvaranjem Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine.

Mary Ann Hennessey smatra ovaj čin upozorenjem i pozivom na buđenje svim vlastima, jer Zemaljski muzej i ostalih šest kulturnih institucija od značaja za državu imaju veliku važnost za ovu zemlju, očuvanje njene izvorne raznolike kulturne baštine i istorijske memorije, ali i za istovremeno zajedničku i raznoliku budućnost Bosne i Hercegovine.

''Ovo je stvarni podsjetnik da izabrani zvaničnici imaju obavezu da rade u interesu građana ove zemlje. Danas su to muzej ili biblioteka, ali šta se može dogoditi sutra? Iskreno se nadam da će svi izabrani zvaničnici, javni službenici i nadležne institucije štititi interes građana BiH i to kao njihov prvi prioritet, te da će pronaći rješenje za očuvanje prava građana da imaju pristup vlastitom kulturnom naslijeđu'', kazala je Hennessey za naš portal.

Priča o Nacionalnom muzeju

Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine osnovan je 1888. godine i najstarija je moderna kulturna i naučna ustanova u Bosni i Hercegovini zapadnog tipa. Samom osnivanju prethodio je dug period u kojem su brojni pojedinci ili grupe intelektualaca ukazivali na potrebe za jednom takvom ustanovom. Prva ideja o osnivanju muzeja javila se još 1850. godine, ali od ideje do realizacije protekle su skoro pune četiri decenije, a u međuvremenu na prostoru Bosne i Hercegovine su se smijenile dvije carevine: Osmansku je zamijenila Austro - Ugarska carevina.

Politički, strateški i ekonomski ciljevi koje je sebi postavila austrougarska uprava, zahtijevali su evropsku pismenost i masovniju obrazovanost. Bosna i Hercegovina, kao jedna od još uvijek neistraženih zemalja Balkana, privlačila je radoznalost mnogih naučnika, naročito onih iz Austro-Ugarske, ali i kvazi naučnika, što je već prvih godina okupacije rezultiralo raznošenjem spomenika kulture iz naših krajeva. To je doprinijelo poduzimanju konkretnijih mjera u cilju ostvarivanja dugo prisutne ideje o osnivanju muzeja, što se ogledalo u osnivanju Muzejskog društva nakon čega je 1. februara 1888. godine Zemaljska vlada osnovala Zemaljski muzej za Bosnu i Hercegovinu. Za direktora Muzeja imenovan je vladin savjetnik Kosta Hörmann.

Budući da je prostor u kome je Muzej bio prvobitno smješten uskoro postao suviše skučen i nepogodan, 1908. godine pristupilo se izgradnji novih zgrada. Odlučeno je da se gradi muzejsko zdanje paviljonskog tipa u koje će se smjestiti kao zasebne cjeline sve postojeće zbirke. Gradnja je završena 1913. godine, a Muzej otvoren za javnost 4. oktobra iste godine. 

U januaru 2012. godine Zemaljski je muzej zatvorio vrata za posjetitelje zbog nedostatka grijanja. Po dolasku toplijih dana, Muzej je ponovo otvoren.

No, od danas, 04. oktobra 2012. godine, Zemaljski muzej definitivno prestaje s radom.

Vezano:

Busuladžić: Htjeli su nam grantom začepiti usta
Darjan Bilić: Treba li nama muzej
Mess otvoreno o Zemaljskom muzeju
Studentski pohod u Zemaljski muzej