Spomenici SFRJ-a: Izložba našeg fotografa

U kakvom su stanju danas brojni spomenici koji veličaju borbu jugoslovenskih naroda protiv fašizma, šta oni predstavljaju u sadašnjem kontekstu i kakav je odnos država nastalih raspadom Jugoslavije prema ovim tekovinama, neka su od pitanja koje problematizuje beogradska izložba fotografija "Spomenici revolucije i narodnooslobodilačke borbe", sarajevskih autora Branimira Prijaka i Nedima Zlatara.

Izložba je u srijedu otvorena u Kulturnom centru "Grad" u Beogradu

U Velikoj galeriji izloženo je nekoliko desetina fotografija koje prikazuju oko 30 spomenika iz vremena SFRJ sa područja Bosne i Hercegovine i Hrvatske. Prijakovu izložbu prati multimedijalna Zlatarova instalacija, koju čine video kolaži ukombinovani sa revolucionarnim pjesmama iz vremena socijalizma.

Sa zvučnika odzvanjaju stihovi "Hej, vojnici, vazduhoplovci, čelična krila naše armije", koji se prekidaju psihodeličnim tonovima. Fotografije nose sličnu emociju: tekovine NOB-a danas su uglavnom u zapuštenom, nerijetko devastiranom stanju.

Jedan od autora izložbe i fotograf portala Radiosarajevo.ba Branimir Prijak, objašnjava da se institucije u BiH, ali i u drugim zemljama bivše Jugoslavije, ignorantski ponašaju prema spomenicima iz vremena SFRJ. Na pitanje kako ocjenjuje odnos institucija kulture u BiH prema spomen-obilježjima NOB-a, on ističe da taj odnos najbolje opisuje stanje u kojem se većina tih spomenika nalazi.

"Generalno, ne samo u BiH, nego i na području cijele bivše Jugoslavije uglavnom je odnos prema tim spomenicima jako loš. Kao da pokušavamo da zaboravimo taj dio istorije, što je, naravno, nemoguće."

Fotogalerija i tekst preuzeti s portala Slobodnaevropa.org

Među spomenicima ovjekovječenim na fotografijama, nalaze se, između ostalih, monumentalna djela kipara Dušana Džamonje – spomenik na Kozari –, "Bitka na Sutjesci" kipara Miodraga Živkovića,  te čuveni jasenovački “Kameni cvijet” arhitekte Bogdana Bogdanovića kao i njegova "Partizanska nekropola" u Mostaru, koja je danas zarasla u korov. Neki od spomenika, poput onog u blizini Sanskog Mosta u okviru Memorijalnog centra “Šušnjar”, sada služe kao prostor u kojem stanuju beskućnici.

S druge strane, spomenik kipara Boška Kućanskog podignut u znak sjećanja na Bitku za ranjenike na Neretvi, dignut je u vazduh 2000, a danas su njegovi ostaci proglašeni nacionalnim spomenikom pod zaštitom države.

Izložba, prema riječima direktora Kulturnog centra "Grad" Dejana Ubovića, pokazuje koliko je kratko pamćenje ljudi na ovim prostorima.