Upoznajte speleološko društvo koje istražuje tajne hercegovačkog podzemlja

Grupa od dvadesetak ljudi, zaljubljenika u speleologiju, osnovala je u Mostaru 2012. godine Speleološko društvo ”Herceg” i od tada aktivno i organizirano istražuju područje hercegovačkog podzemlja, iznimno bogato speleološkim objektima.

U razgovoru za Fenu, predsjednica društva Žana Marijanović otkrila je što je to speleologija i s kakvim se sve stvarima susreću u kraškom krajoliku Hercegovine.

"Istražujemo podzemne špilje, jame, razne speleološke fenomene, a na neki način bavimo se i znanstvenim radom jer sve ono što pronalazimo zabilježimo i mapiramo", rekla je Marijanović.

Trending

Vučić je pokušao prevariti Zapad. Slijedi neugodan odgovor

Speleološko društvo ”Herceg” ima 21 člana, od kojih je 10 aktivno, a ostali „uskoče” kada je potrebno pomoći.

Po njezinim riječima, zbog nedovoljne razvijenosti speleologije na našem području te činjenice da ljudi nisu upoznati s ovom multidisciplinarnom aktivnošću, nema veliki broj ljudi koji bi mogli istražiti još veći broj speleoloških objekata u Hercegovini.

Izrazila je nadu da će se ta situacija promijeniti kroz godine što slijede i da će se razvijanjem speleologije povećati broj ljudi koje zanima ta znanstvena disciplina.

Speleologija sa sobom nosi dozu opasnosti, ali i određenog avanturističko-adrenalinskog duha, a uz učenje i iskustvo, mnoge se opasnosti mogu vrlo lako izbjeći, kaže predsjednica društva.

"Nekako smo uvijek učili da postoje objektivne opasnosti na koje ne možemo utjecati i subjektivne opasnosti, gdje moramo kontrolirati sami sebe. Mi speleolozi trebali bi češće obnavljati svoja znanja i vještine", napomenula je Marijanović.

Kako bi se rizik dodatno smanjio Speleološko društvo ”Herceg” u svojim prostorijama, u kontroliranim uvjetima, obučava svoje članove osnovnim tehnikama, poput penjanja uz stijene, a speleolozi se, također, uče disciplini i timskom radu.

Broj nesreća u speleološkim objektima razmjerno je mali, a uglavnom se događaju kada osoba precijeni svoje sposobnosti.

"Koliko znam u BiH nije bilo speleoloških nesreća, a u Hrvatskoj, koja je dosta razvijenija po ovome pitanju, mislim da su bile četiri nesreće, ali koje su također izazvane osobnom nepažnjom", navela je Marijanović.

Mnogi speleološki objekti u Hercegovini su ili neotkriveni ili slabo istraženi, što daje posebnu draž članovima društva da se bave ovom aktivnošću.

"Sama pomisao, kad se spustite na jedno mjesto, da ste vi doslovce prva osoba koja stoji tu, to već predstavlja nešto. Svakim odlaskom u neki speleološki objekt, obradom i istraživanjem tog objekta vi pišete povijest", istaknula je Marijanović.