Sjećate se slučaja Piralen: Opasni otrov nije nestao, otkrivene žarišne tačke

Slučaj „Piralen – Incel“ s pravom je zabrinuo javnost prije dvije godine, kada je ovaj opasni otrov pronađen u krugu poslovne zone Incel.

Mediji su izvještavali da su svi radnici u preduzeću “BC Metal”, koje je smješteno unutar ove poslovne zone, imali loše zdravstvene nalaze i svi su zatrovani teškim metalima.

Iste godine u javnost je procurilo i da se smrtonosni piralen nalazi u mostarskim postrojenjima za prečišćavanje otpadnih voda.

Alarm za uzbunu je upaljen zbog katastrofalnih posljedica koje piralen može imati po zdravlje i okolinu. No nekako je ovo pitanje vrlo brzo palo u zaborav, a nadležni kao da žele da tako i ostane.

Ipak, portal Banjaluka.com, pozivajući se na podatke Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS, objavio je da je upravo zbog piralena češka firma “Dekonta” boravila u Banja Luci tokom ljeta 2020. godine, s timom svojih stručnjaka.

Uzimanje uzoraka je obavljeno u periodu od 28. jula 2020. do 11. avgusta 2020. godine. Rezultati su poražavajući.

Prema izvještaju češke “Dekonte, postoji pet žarišnih tačaka usljed zagađenja piralenom (PCB-om): Univerzum, Lukić Invest (bivša elektrana, napušteno ruinirano područje), SHP CELEX spoljašneg skladišnog prostora, Top Metal d.o.o. i zeleno područje poslovne zone (ispred BC Metal).

Sva ova žarišta imaju nešto više od stotinu dnevnih posjetilaca, uglavnom radnika.

Prema konceptualnom modelu lokacije izvještaja, medijum između izvora i receptora rizika su podzemne i atmosferske vode i zemljište. Relevantnost rizika za zagađenje je moguće sa površinskog sloja date lokacije, iz podzemne vode, nezasićene zone i građevinskog materijala kroz dermalni kontakt, slučajno gutanje, udisanje prašine, taloženje i transport čestica vjetrom i translacijom podzemnih voda u površinske.

Nadalje se navodi da je zagađenje PCB-om pronađeno u površinskom sloju tla predmetne lokacije, na izlazu iz kanalizacije u rijeku Vrbas, u rječnom sedimentu i u građevinskim materijalima.

Vodeni ekosistem rijeke Vrbasa u okviru ovog lokaliteta je pod uticajem zagađene podzemne vode koja se odvodi u površinske. Zagađenje PCB-om nije pronađeno u bunarima, tlu i podzemnim vodama koje su izvan lokacije i ne koriste se.

Pitanje o piralenu, dolasku češke „Dekonte“ i rezultatima postavili smo Ministarstvu za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS još 17. februara. Odgovor još čekamo.

Iz Centra za životnu sredinu Banja Luka istakli su da je, kada je riječ o piralenu u Banja Luci, reakcija nadležnih spora i ni oni, kao ni javnost, još nemaju potpune informacije vezane za ovu problematiku.

„Pitanje je da li ih imaju nadležne institucije što je još veći problem, jer se bez provjerenih informacija ne mogu poduzeti ni konkretni koraci na uklanjanju ovog opasnog otpada. Bilo je i mnogo dezinformacija i različitih navoda od samih institucija, pa je javnost praktično zbunjena.

Informisani smo o rezultatima, mada su i oni diskutabilni, ali ne i o mjerama za sanaciju zagađenog zemljišta, prema tome, naravno da je reakcija nadležnih na ovaj problem spora i da kaskamo sa rješenjem“, odgovorili su uz centra za životnu sredinu za Radiosarajevo.ba.

Istakli su da, kada je riječ o samim posljedicama, u ovom momentu ih ne vide, ali to nažalost ne znači da ih nema i da ih u budućnosti neće biti, jer je riječ o materijama koje ozbiljno ugrožavaju zdravlje ljudi i životnu sredinu.

„Od nove gradske vlasti svakako očekujemo da se ozbiljno posveti ovom problemu i da uključi organizacije civilnog društva i domaće stručnjake u komunikaciju i rješavanje istog“, ukazali su iz centra za životnu sredinu.

A šta je s „mostarskim piralenom“?

Marin Bago, predsjednik mostarskog Udruženja „Futura“, kazao je da očekuju da svaki dan Kantonalno tužilaštvo HNK podigne optužnice.

„Dokumenti koji prikazuju prisustvo piralena nisu negirani. Niko nije dokazao da ga nema. Federalna institucija je rekla da ga ima, i to ne samo piralena. To je samo jedna od opasnih materija. Tu su teški metali, teški otrovi. To su našli kod prečistača u Mostaru, u mulju iz kanalizacije, a mulj ide do deponije. Odgovorni su Gradska uprava, vodovod, te firme za prečistače“, dodao je Bago.

Naglasio je da je ovaj slučaj star dvije godine, te je veliko pitanje gdje su do prije dvije godine deponovane tone i tone mulja.

Građani imaju pravo da znaju.

Sve o slučajima Piralen u Banja Luci i Mostaru možete pročitati na OVOM linku.