Turistička šetnja Sarajevom: Tragovima Prvog svjetskog rata

U historiji čovječanstva mnogo je presudnih trenutaka za koje možemo reći da su promijenili tok prošlosti i "skrenuli" nas na novi put. Možda jedan od najpoznatijih ovakvih događaja bio je atentat na austro-ugarskog prijestolonasljednika Franza Ferdinanda u Sarajevu 28. juna 1914. od strane pokreta Mlada Bosna. 

Upravo ovaj događaj privlači pažnju većine turista koji posjete glavni grad Bosne i Hercegovine, pa je ekipa portala Radiosarajevo.ba razgovarala s jednim od turističkih vodiča u Sarajevu, a sve se odvijalo kroz projekt "Umrežavanje kroz očuvanje multikulturalnog naslijeđa Prvog svjetskog rata u zemljama dunavske regije", čiji je partner Ekonomski Fakultet Univerziteta u Sarajevu.

"Mlada Bosna bila je egzekutor atentata u Sarajevu. Sedam njenih članova je bilo poslano u Sarajevo da bi izvršili atentat tog 28. juna 1914. godine. Kada već pričamo o neispričanim pričama, onda treba spomenuti da je Ivo Andrić bio simpatizer pokreta Mlada Bosna i po samom izbijanju Prvog svjetskog rata biva uhapšen i određuje mu se kućni pritvor u Travniku koji je trajao do 1916. godine. Nakon toga je prebačen u jedan samostan u blizini Travnika", govori Edin Dino Baždarević, turistički vodič.

Jedan od sedmorice atentatora bio je i Nedeljko Čubrilović, koji je rođen u Trebinju kao sin austrougarskog policiskog oficira.

"Nije se očekivalo da će neko iz takve porodice biti protivnik Austro-ugarske monarhije. Od socijaliste je prešao u anarhistu, a nakon toga je bio prosrpski orijentiran, a zatim i projugoslovenski te zbog toga njegovo shvatanje samog atentata ne možemo jasno definirati. Kada je automobil došao na Drveniju, Nedeljko Čubrilović je bacio bombu koja se odbila o stub električne rasvjete i eksplodirala neposredno pored automobila, povrijedivši neke vojne i policijske oficire koji su se nalazili oko automobila.

Automobil je ubrzao i nastavio put prema Vijećnici gdje ga je dočekao naš gradonačelnik koji je imao već pripremljen govor. Međutim, zbog same reakcije Franza Ferdinanda dolazi do jedne nategnute situacije tokom samog sastanka s gradskim vlastima nakon kojeg dolazi do promjene prvobitnog plana posjete Sarajevu, jer su uvidjeli opasnost. Poznato je da kanali komunikacije nisu bili baš najbolji te Ferdinand i njegova supruga Sofija ostaju bez bilo kakve zaštite.

Njegov vozač Leopold Lojka je tada napravio fatalnu grešku te skreće automobilom u ulicu gdje se desio atentat. General Oskar Potiorek koji je bio u automobilu počinje galamiti na njega jer vozi u pogrešnom pravcu. Svu tu
konfuznu situaciju pomno posmatra Gavrilo Princip koji se nalazi u zgradi današnjeg Muzeja Sarajevo (u to vrijeme Delikatesna radnja) iskoristio je priliku, istrčao napolje, izvukao pištolj i ispalio dva hica u pravcu automobila povrijedivši Franza Ferdinanda i njegovu suprugu Sofiju koji 15-tak minuta kasnije u Konaku, prevezeni preko Latinske ćuprije do Konaka gdje su i podlegli", detaljno nam objašnjava Baždarević. 

Foto: Dženan Kriještorac / Radiosarajevo.ba

Ono što će uslijediti poslije polako nas dovodi do početka Prvog svjetskog rata. Šest pripadnika Mlade Bosne je uhapšeno dok je Mehmedbašić uspio pobjeći. 

Poslije samog atentata dolazi do masovnog hapšenja ljudi i u večernjim satima dolazi do nemira. Počinje da se uništava imovina srpskog stanovništva jer je vlast kao i dio građana Srbe smatrala odgovornim za atentat.

"Oko 22 sata jedna neformalna grupa ljudi dolazi ispred hotela Evropa i počinju s uništavanjem. Hotel tokom noći biva uništen i pokraden. Hotel Evropa je bio u vlasništvu Gligorija Jaftanovića, Sarajlije koji nije podržavao ideje Crne ruke, ali je bio uništen kao i mnogi drugi objekti u spskom vlasništvu. Nakon toga u svim gradovima u Bosni i Hercegovini dolazi do netrpeljivosti između naroda. S obzirom na mješovito stanovništvo u svim većim gradovima dolazi do nemira. Osniva se Prijeki sud i dolazi do masovnog hapšenja svih ljudi za koje se smatralo da su povezani s atentatorima", naglašava.

Jedna od značajnih turističkih atrakcija svakako je i Gazi Husrev-begova džamija, koja je bila centralno mjesto u Sarajevu gdje se odvijao sav društveni i politički život i u čijem dvorištu je bio pročitan i proglas rata Srbiji.

"Ovdje se nalazi i mezar Džemaludina Čauševića, koji je bio prvi reisu-l-ulema u BiH. Na tom položaju u teškom ratnom i poratnom periodu Džemaludin ef. Čaušević se predano i dostojanstveno borio za ravnopravnost islama i muslimana, dolazeći u česte sukobe kako sa jugoslovenskom vladom tako i sa konzervativnom ulemom i dijelom u muslimanskom svijetu sa zaostalim opredjeljima. Svojom ljudskom moralnom i intelektualnom snagom, veličinom, dobrotom i tolerancijom ostavio je duboke tragove i u hrvatskom narodu čineći mu dobro i boreći se za njegov opći napredak u miru i slozi s Bošnjacima", ističe Baždarević.

Baždarević ove turističke ture preporučuje i Sarajlijama te se nada da će u budućnoasti biti prepoznato kao jedan  turistički proizvod u ponudi samoga Grada Sarajeva.