Rođendan Arhiva BiH: Porodični album naše države

Tim povodom će u Domu Oružanih snaga BiH u Sarajevu biti održana svečana akademija kojoj će prisustvovati državni vrh BiH i biti otvorena jedinstvena izložba pod nazivom Iz zbirke matrica i pečata Arhiva BiH. 

Direktor Arhiva BiH Saša Kleptić istaknuo je da je ovo dan svih arhiva u BiH, a državni Arhiv je nazvao "porodičnim albumom Bosne i Hercegovine".

Kleptić kaže da se u Arhivu BiH čuva oko 600 pečata iz raznih perioda, koji su pripadali mnogim organizacijama, javnim upravama i privatnim licima. Riječ je, istaknuo je Kleptić, o veoma bitnoj izložbi koja je urađena prvi put u regiji.

"Ovaj dan iskoristili smo da prezentujemo našim gostima, kolegama iz susjednih zemalja, koje su naše ambicije, ciljevi i planovi u narednom periodu. Arhiv BiH pokrenuo je niz aktivnosti koje su dosad čekale, nisu iz objektivnih razloga započinjanje. Uzimajući u obzir da je primarna funkcija arhiva čuvanje građe, svjedoci smo da ta građa i nije baš na najadekvatniji način bila čuvana u dosadašnjem periodu, pa i nemili događaji iz 2014. svjedoče o tome. U prostorije u kojima se čuva građa potrebno je dosta uložiti kako bi bile adekvatne za čuvanje te vrijedne građe", rekao je Kleptić.

Najavio je da će u srijedu, 14. decembra, Arhiv BiH pokrenuti laboratoriju za restauraciju papirnih dokumenata, koja je prva takve vrste u BiH.

Spomenuo je i Sporazum o pitanjima sukcesije bivše Jugoslavije, koji je zaključen u Beču 2001. godine, a stupio na snagu 2. juna 2004, nakon njegove ratifikacije od svih država sukcesora. Sastavni dio Sporazuma je i Aneks “D”, koji regulira pitanje sukcesije arhivske građe. 

"Arhiv Jugoslavije smješten je u Beogradu, koji baštini kompletan socijalistički period svih republika u sastavu bivše SFRJ, i ta građa stoji i dalje u Beogradu, i sve zemlje koje su sačinjavale tadašnju Jugoslaviju traže te dokumente. Mi smo u tom projektu već nekoliko godina, skeniramo dokumente i u digitalnoj formi ih ovdje arhiviramo. Mogu najaviti da definitivno sa krajem 2018. godine taj posao će i biti okončan i mislim da smo prvi koji su u tom dijelu napravili iskorak, jer sve ono što je bitno za BiH će se do kraja iduće godine i nalaziti tamo gdje mu je mjesto, a to je u Arhivu BiH", poručio Kleptić.

Dodao je da je u skladu s trendom u okruženju i napretkom digitalne tehnologije plan da se arhivska građa BiH što je moguće u većem obimu prebaci u tu formu. 

Dio Arhiva Bosne i Hercegovine koji se nalazi u zgradi Predsjedništva BiH izgorio je tokom protesta 2014. godine. Tada je nestala najvrednija i neprocjenjiva arhivska građa, kojom je Arhiv raspolagao. Kleptić je podsjetio da je tada izgorjela jedna od 55 soba gdje se čuva arhivska građa u Arhivu BiH gdje se čuvala građa koja se skoro najviše koristila. Međutim, kako je kazao, 1985. godine je tadašnji Arhiv Socijalističke republike BiH kupio laboratoriju za mikrofilmove, i do 1992. ta laboratorija je radila.

"Oko 80 posto građe koja je uništena u požaru 2014. sačuvano na mikrofilmovima. To je vijest koja je za našu državu jako bitna", istaknuo je direktor Arhiva BiH.

Arhiv Bosne i Hercegovine, prva moderna arhivska ustanova u Bosni i Hercegovini, osnovan je 1947. godine, rješenjem Vlade NR Bosne i Hercegovine br. 1061 od 12. decembra 1947. Taj datum danas se obilježava kao Dan arhiva Bosne i Hercegovine.

Na osnovi odredbi Zakona o arhivima, 1965. godine nastavio je djelatnost kao Arhiv Bosne i Hercegovine. Pod tim imenom, arhiv djeluje i danas, u suverenoj državi Bosni i Hercegovini.