Razgovor s povodom | Samir Ribić: Kako naučiti esperanto - međunarodni jezik svijeta?
Savez za esperanto Bosne i Hercegovine organizator je naučno-popularnog skupa s međunarodnim učešćem o temi 'Jezik i vještačka inteligencija', najavljenog za 20. i 21. februar na Elektrotehničkom fakultetu u Sarajevu.
Ovaj okrugli sto će okupiti 30 naučnika, istraživača i praktičara iz Bosne i Hercegovine, susjednih država i zemalja Europske unije, a pokrovitelj skupa je Federalno ministarstva obrazovanja i nauke.
Na skupu će, između ostalih, učestvovati i prof. dr. Samir Ribić s Elektrotehničkog fakulteta u Sarajevu koji je o esperantu govorio za portal Radiosarajevo.ba.
Kako je Vico Zeljković vidio žrijeb grupa za SP
Radiosarajevo.ba: Kako ste Vi počeli učiti esperanto?
Ribić: Prvi put sam čuo za taj jezik još 1976. kada je na TV emitovana lutkarska predstava na esperantu, ali kako sam živio u malom mjestu nisam imao prilike da ga učim. Međutim prelaskom u Sarajevo, formirana je školska sekcija u mojoj osnovnoj školi i od 1982. sam se oduševio praktičnim gramatičkom strukturom, a još više upoznavanjem drugih ljudi koji su se tim bavili. U srednjoškolskim danima 1983. i 1986. sam završio i napredne kurseve, pa sam ubrzo i sam predavao esperanto, već nakon dvije godine učenja. No, najveću vrijednost sam osjetio u periodu 1996-2007 kada sam svake godine i po više puta putovao na razne kongrese i susrete esperantista u cijeloj Europi.
Sarajevo domaćin naučnog skupa na temu "Jezik i vještačka inteligencija"
Radiosarajevo.ba: Imate li informaciju koliko govornika esperanta je aktivno u BiH?
Ribić: Ako računamo ljude koji su nekada davno posjetili kurs i odslušali makar prvih nekoliko lekcija vjerovatno je broj od više hiljada, čak i ako odbijemo one koji su odselili iz BiH nakon devedesetih, ili nažalost nisu među živima. Mogli bi reći da u Federaciji ima aktivnih esperantista oko 50, a u RS oko 40. Najznačajnija aktivnost koju smo u BiH uradili u je organizacija Svjetskog omladinskog kongresa 2006. u Sarajevu.
Radiosarajevo.ba: Koliko su mladi ljudi zainteresirani za esperanto i gdje se može naučiti?
Ribić: Zainteresovanih mladih uvijek ima, iako sigurno više ne kao što je bilo npr. sedamdesetih prošlog vijeka kada su postojali kursevi sa stotinama polaznika. Dešava se da u jednom dijelu svijeta opada interes, a u drugom raste. Mislilo se da je, promjenom političkih sistema početkom devedesetih, esperantski pokret doživio nepovratni pad zbog prestanka državne podrške u socijalističkim zemljama, pa se desio Internet, koji je dao priliku da zajednica ponovo ojača. To se najbolje vidi na Svjetskim omladinskim kongresima, koji se svakog ljeta održavaju u drugoj zemlji sa 200-800 učesnika. Dok sam posjećivao te kongrese uvijek sam se radovao susretu sa starim prijateljima, a još više upoznavanjem novih.
Pošto odavno nisam u omladinskoj kategoriji, sada kada gledam listu učesnika omladinskih kongresa, uglavnom su nova imena u pitanju što znači da je smjena generacija upješno izvršena. Što se tiče učenja, Savez za esperanto BiH povremeno organizuje kurseve, zadnji su bili u Zenici prošle godine. Ukoliko niste u mogućnosti prisustvovati kursu, dobra platforma za početak je web stranica. Uz malo truda i jednu sedmicu na nekom međunarodnom skupu skoro da je to dovoljno, s obzirom na to da jezik nije težak.
Radiosarajevo.ba: Savez za esperanto Bosne i Hercegovine organizuje okrugli stol na temu: Jezik i vještačka inteligencija, Vi ste jedan od predavača. Možemo li saznati više o Vašem izlaganju?
Ribić: Profesor sam na Elektrotehničkom fakultetu u Sarajevu, na odsjeku za računarstvo i informatiku. Ovaj skup stoga povezuje povezuje moju profesionalnu i hobi aktivnost. Izlaganje je, kao i cijeli skup, dvojezično, BSH i esperanto. Teza izlaganja je u demistifikaciji rada računara i vještačke inteligencije. Kada god računar rješava neki problem koji ne možemo lako opisati algoritamski, obavijemo to u mistične riječi "vještačka inteligencija". Ali onog trenutka kada damo objašnjenje (a izlaganje će proći od dvije spojene žice, preko predstave procesora kao niza skretnica, do principa ChatGPT programa) odjednom misterija postaje rutina, do novih fascinantnih dostignuća.
Radiosarajevo.ba: Šta mislite o budućnosti esperanta kao međunarodnog jezika?
Ribić: Nakon kongresa u Raumi 1980, snovi o esperantu kao svjetskom jeziku su napušteni, i više se fokusira na kulturnu zajednicu uporedivu sa nacijom u dijaspori. Ta zajednica nije zanemariva, ali nije velika. Do sada je napisano na esperantu ili prevedeno na njega oko 25000 knjiga, izlazi oko 100 časopisa, sedam radio stanica i jedna IPTV stanica imaju program na esperantu, a izdato je i više stotina muzičkih CD-ova, te djeluje pet muzeja i donedavno je postojao i univerzitet koji je držao nastavu na esperantu.
Ideju da ovaj okrugli stol organizujemo smo dobili nakon moje observacije da esperanto kao pokret stoji znatno slabije nego npr. prije pedeset godina, ali kao jezik stoji najbolje u svojoj 140 godišnjoj historiji. Naime, jedan je od korištenijih jezika na internetu, u poređenju sa brojem aktivnih govornika. Pet ključnih projekta podržavaju esperanto: Wikipedia, Google Translate, Linux, Duolingo i ChatGPT. Google translate omogućava da broj prevedenih knjiga na esperanto bude ograničen samo autorskim pravima, broj članaka na esperantu na Wikipediji je uporediv sa brojem članaka na rumunskom ili turskom što su dosta velike nacije, a simetrična gramatika i tvorba riječi čine jezik idealnim za vještačku inteligenciju. Uprkos malom procentu tekstova na esperantu kojim je hranjen ChatGPT toliko uspješno razgovara na esperantu da čak i ako ga ljudi prestanu govoriti, esperanto će živjeti u virtualnom svijetu i razvijati se i vratiti interes za njega.
Većina ljudi koji čitaju ovaj tekst će reći - šta će nam pored engleskog još jedan međunarodni jezik. Čak i ako zanemarimo činjenicu da je jezička dominacija engleskog dio političke, vojne i ekonomske dominacije SAD i Velike Britanije, bit će zanimljivo to pitanje ponovo postaviti za 20 godina. Japanci slabo govore engleski i sve više koriste džepne uređaje za automatsko prevođenje. Širenjem takve prakse i pitanje jezika i međunarodne komunikacije dobit će sasvim drugo značenje.
*Skup će otvoriti federalna ministrica obrazovanja i nauke Jasna Duraković, dekan Elektrotehničkog fakulteta u Sarajevu Jasmin Velagić i predsjednik Saveza za esperanto Bosne i Hercegovine Šefik Rizvanović. Sudionicima će se obratiti i prof. dr. Marina Katnić-Bakaršić u ime Akamije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, najviše naučne institucije u Bosni i Hercegovini.
Šta je esperanto?
Esperanto je međunarodni jezik. Za esperanto se može reći da je nastao u određenim historijskim uslovima, kada je napredak međunarodnih odnosa stvorio stvarnu potrebu za njim i kada je taj isti napredak stvorio dovoljan internacionalni jezički materijal iz kojeg se formirao međunarodni jezik. Genijalno uočivši sintezu ovih procesa poljski ljekar i lingvista Laza Ludovik Zamenhof u julu 1887. godine objavio je prvi udžbenik međunarodnog jezika. Prvo izdanje tog udžbenika Zamenhof je potpisao pseudonimom "Doktoro Esperanto", poslije čega je i sam međunarodni jezik često nazivan tim imenom.
Iz ovog malog sjemena, malo po malo, za proteklih stotinu godina esperanto je izrastao u nepobitan lingvistički i sociološki fenomen. Prkoseći svim preprekama od predrasuda, rasizma i šovinizma, ratova, pogrešnih predstavljanja do direktnih zabrana i čak proganjanja, međunarodni jezik je prokrčio put u sve krajeve svijeta i prodro u sve društvene slojeve, stalno se bogateći novim kulturnim sadržajima i trajno se jezički razvijajući.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.
/ Najčitanije
/ Komentari
/ Povezano
/ Najnovije
