Razgovor o patrijarhatu na Balkanu
U povodu izložbe SEE New Perspectivs - iz ugla balkanskog
fotografa, u Mediacentru je večeras održan razgovor o
temi "Balkanske žene i njihovi sinovi - o patrijarhatu na Balkanu".
Asistentica
pri Istraživačkom centru Slovenačke akademije nauka i umjetnosti Tanja
Petrović rekla je da je sa socijalizmom na ovim prostorima došlo do
radikalne emancipacije žene po raznim osnovama.
Kraj socijalizma - korak unazad za žene
"Položaj žene u toj epohi je poboljšan, ali breme koje ona nosi, kako u porodici tako i u društvu, je samo povećano, jer muškarci nisu preuzeli dio porodičnih i ostalih odgovornosti i zadataka, nego je za ženu taj krug porodičnih obaveza proširen novim društvenim i radnim zadacima", smatra Petrović.
Dodala
je da je ono što se ženama desilo nakon kraja socijalizma definitivno
korak unazad, a da se danas intenzifikacijom neoliberalnih mehanizama,
koji idu paralelno s evropskim integracijama, žene još više
marginaliziraju.
"Uništavanjem socijalne države ključna uloga
žene kao majke više se ne štiti, čime su njena prava automatski veoma
sužena", naglašava Petrović.
Sfera političkog života
Istoričarka pri beogradskom institutu za savremenu istoriju Ivana Pantelić kazala je da su žene u Jugoslaviji odmah 1945. dobile bazična politička prava, kao što je pravo glasa.
"Time su ušle u sferu političkog života koja im je do tad bila potpuno
nedostupna, i do početka 50-ih godina prošlog vijeka žene su nizom
zakona formalno izjednačene s muškarcima, naročito u oblasti socijalnog
prava - o odnosima u braku i o nasljeđivanju", pojasnila je Pantelić.
Ona je potcrtala da nakon toga žene sve više ulaze u politiku i javnu sferu, ali iako
su formalno izjednačene s muškarcima, suštinski i dalje nisu dovoljno
vidljive.
"Nakon prve generacije partizanki, od kojih je 20-ak
bilo na visokim političkim položajima nakon rata, sredinom 50-ih opada
broj žena u politici i one se sve više povlače na svoje stare "uloge",
dodala je Pantelić.
Magistar rodnih studija Jakov Čaušević
istakao je zapostavljanje ženske naučne misli kroz institucionaliziranu
mizoginiju akademskih krugova.
"Kompletna naučna zaostavština
Anice Savić-Rebac na polju antropologije, kulturne istorije i istorije
književnosti je marginalizirana u Srbiji jer je ona bila
socijalistkinja, ateistkinja i udata za Hasana Rebca", čime je
ispunjavala sve uslove da je srpski akademski krugovi stave u stranu,
iako je doktorirala filozofiju i bila lična prijateljica Tomasa Manna,
rekao je Čaušević.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.