Promovirane četiri knjige o vojnoj historiji Bosne i Hercegovine

Na Rektoratu Univerziteta u Sarajevu danas su promovirane knjige 'Zločini ustanika u Ljutočkoj dolini' i 'U opsadi 1201 dan' autora Muje Begića, 'Iskustva odbrane Bosne i Hercegovine' autora Muharema Krese, te 'Ćosićev rat' - zbornik radova s naučne rasprave o knjizi "Bosanski rat", Dobrice Ćosića. 

''Knjige govore o političkoj i vojnoj historiji Bosne i Hercegovine, ideologiji, politici i praksi zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava, o osvajačkim agresorskim ratovima protiv BiH'', kazao je prof. dr. Smail Čekić, koji je bio moderator promocije. 

Naglasio je da knjige također govore o iskustvu u odbrani Bosne i Hercegovine, o antifašizmu kao temeljnoj inspiraciji i univerzalnoj vrijednosti u BiH, o zločinu genocida, žrtvama genocida i drugih oblika zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava, falsificiranju historijskih činjenica o BiH, posebno historijskih činjenica o događajima na kraju 20. stoljeća. 

''Ove knjige, kao i sve druge predstavljaju značajan naučni doprinos upotpunjavanju i razvoju naučnih saznanja o zločinu protiv čovječnosti i međunarodnog prava, a što je u funkciji afirmacije i razvoja predmeta i metoda nauke o genocidu i njenih određenih naučnih disciplina u okviru društvenih i humanističkih nauka'', kazao je Čekić. 

Govoreći o knjizi 'Zločin ustanika u Ljutočkoj dolini', autor Begić je pojasnio da su u Drugom svjetskom ratu, na prostoru kulenvakufskog kraja, ustaničke/partizanske jedinice izvršile zločin nad više od 2.000 Bošnjaka.

''Taj zločin je sistematski zataškan od poslijeratne vlasti u Jugoslaviji, o njemu se nije značajno ni pisalo, a niti su žrtve ikada pronađene, ekshumirane, identificirane. Nikada im nije klanjana dženaza, ni odana počast. Počinioci tog zločina nisu nikada procesuirani, jednostavno je taj zločin trebao da se zataška i da nikada ne vidi svjetlo dana'', rekao je Begić. 

U partizanskoj publicistici, pojašnjava Begić, ove su zločine nazivali "incidentima, akcijom neodgovornih elemenata" uz obavezno umanjivanje broja žrtava i prešućivanje imenovanja najodgovornijih zločinaca, te pripisivanju zločina "koji su činili samo 'loši', Nijemci, ustaše, četnici, domobrani, a nikako dobri 'ustanici-partizani'". 

Također, Begić je istraživao i pisao o opsadi bihaćkog kraja, koji je bio zaštićena zona, a ta opsada je trajala 1201 dan, te govori o zločinima i dimenziji zločina koji je počinjen u toj zaštićenoj zoni. 

''Knjige nose i poruku za budućnost, upravo potrebe zadovoljenja pravde, tu je ljudska i civilizacijska poruka da se zločin nikada i nikome ne desi kao što se desio nad Bošnjacima'', kazao je Begić. 

Analizirajući historiju BiH, prof. dr. Enver imamović je kazao da je historija BiH ispunjena ratovima, nemirima, pobunama, te da sve što se piše o njoj je malo. 

Pojasnio je da je pozicija BiH takva da su preko nje prolazile razne vojske, napadana je iz puno razloga, što zbog strateškog položaja, ali i bogatstva, te su kroz historiju svih pohoda, ostale naslage raznih naroda i vjera. 

''Zato danas BiH, u kontekstu ne samo Evrope nego i svijeta, predstavlja izuzetno rijetku geografsku zonu gdje je nataloženo svega iz prošlosti'', kazao je Imamović. 

Istaknuo je da i su i ove knjige pouka za pokoljenja o tome šta donosi rat, nemir.  

Knjige su objavljene u izdanju Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu, a promotori su, osim autora, bili profesori doktori Faruk Mekić prorektor UNSA, Muhamed Filipović, Adil Kulenović, Enver Imamović, Vahid Karavelić, Izudin Saračević, Fikret Bečirović, Safet Halilović i Esad Bajtal.