Analize / Profesorica Husremović nakon PISA istraživanja: Evo zašto nam je kako nam je

05. 12. 2019. u 11:05:00 Radiosarajevo.ba

Shares:0

U Sarajevu su početkom sedmice predstavljeni rezultati PISA 2018 istraživanja, koje je provedeno u 79 zemalja širom svijeta. U ovom istraživanju je prvi put učestvovala i Bosna i Hercegovina.

Proteklih dana brojne su reakcije iz svih dijelova naše zemlje, pa je tako svoj komentar dala i Dženana Husremović, profesorica na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, prorektorica za naučnoistraživački rad na Univerzitetu u Sarajevu i članicom radne grupe za izradu Izvještaja PISA 2018. 

PISA: Svaki drugi učenik u BiH funkcionalno nepismen, neophodna hitna reforma

Obrazovne politike u BiH hitno se moraju poboljšati. Pokazuju to rezultati PISA istraživanja koji su danas objavljeni u Sarajevu, a objavljeni su rezultati testiranja matematičke, čitalačke i pismenosti iz prirodnih nauka učenika u Bosni i Hercegovini. Testiranje nekoliko hiljada 15-godišnjaka iz cijele zemlje je pokazalo da li i koliko imaju upotrebljivog znanja za svakodnevnicu.

Profesorica Husremović je za portal Školarijum komentirala rezultate PISA testiranja te koliko su pouzdani i koliko im se može vjerovati.

"U trenutku ispitivanja, u periodu od aprila do kraja maja 2018. godine, u Bosni i Hercegovini bile su 863 osnovne škole (sa područnim školama to je 1817) i 311 srednjih škola. U osnovnim školama bilo je 282.946, a u srednjim 124.148 đaka. U PISA istraživanju učestvuju učenice i učenici od 15 godina, kojih je oko 8% u đačkoj populaciji. Kao i u svim drugim zemljama, uzorak škola odabrao je ugovarač OECD‑a/međunarodne organizacije zadužene za istraživanje, na osnovu kompletne liste svih škola u zemlji, koju dostavljaju obrazovne vlasti, te kompletnih popisa đaka uzrasta od 15 godina, koje dostavljaju školski saradnici u odabranim školama. U svakoj državi učesnici odabran je uzorak koji je reprezentativan za populaciju svih 15-godišnjih učenika. Stroge procedure uzorkovanja, u skladu s tehničkim standardima PISA‑e, implementirane su pri odabiru uzoraka, kako bi se osiguralo da rezultati budu uporedivi, pouzdani i validni", kazala je Husremović.

Dženana Husremović - undefined

Foto: Radiosarajevo.ba: Dženana Husremović

Ona je dodala da je uzorak BiH uključio 6.864 đaka iz 213 škola iz čitave Bosne i Hercegovine. Od toga je 3.148 djevojčica i 3.332 dječaka.

Haris Pašović o rezultatima PISA-e: Posljedica debilizacije naroda!

Režiser Haris Pašović komentarisao je na Facebooku rezultate PISA testiranja u Bosni i Hercegovini. Debilizacija naroda; Svima dobro - što su podanici gluplji, to su draži - napisao je između ostalog. Prvi put se oglasio jučer, 3. decembra kada su objavljeni rezultati prema kojima je Bosna i Hercegovina zauzela 62.

"Uključene su javne i privatne ustanove, osnovne i srednje škole svih usmjerenja, škole iz svih kantona, iz RS‑a sa svim regijama, iz Brčko distrikta, te ruralne i urbane škole. U svakoj školi slučajno je odabrano 46 đaka od 15 godina, izuzev u školama koje su imale manje od 46 učenika, jer su tada svi 15‑godišnjaci bili dio uzorka, ali u skladu s dozvoljenim PISA razredima. Samo ograničen broj škola i učenika mogao je biti isključen iz PISA‑e. Prihvatljiva isključenja predstavljaju manje od 5% ciljne populacije i moraju biti opravdana. U BiH je procent isključenih škola iznosio oko 2% (npr. isključene su privatne škole gdje je jezik podučavanja strani, škole za djecu s poteškoćama u razvoju), a kad se uzme u obzir i isključenje učenika u školama učesnicama (npr. zbog teškog invaliditeta), ukupna stopa isključenosti manja je od 3%", podvukla je Husremović.

Tvrdi da je za ove podatke i činjenice uzorak učenika odredio OECD u skladu s pravilima uzorkovanja za sve zemlje, te da je svaka faza istraživanja prolazila metodološke kontrole, otklanja svaku sumnju u dobivene rezultate.

"Rezultati su, takvi kakvi jesu, u većoj mjeri očekivani. Ovo je drugi put da smo dobili rezultate koji su internacionalno usporedivi. Prvi put, 2007. godine, kada je BiH učestvovala u TIMSS-u, ukazivali su na ozbiljne nedostatke u području matematičke pismenosti i pismenosti u prirodoslovnim naukama. Međutim, oni ni tada, prije 12 godina, nisu bili iskorišteni kao osnova za promjene (ili reforme) u obrazovanju. Štaviše, ostali su na marginama i javnosti i stručne zajednice. Danas, 12 godina poslije, u drugom ispitivanju, samo su se potvrdile pretpostavke da su postignuća naših učenika na vrlo niskoj razini.

Bursać o PISA-i: Tako vam je to u zemlji gdje je obrazovanje gubitak vremena

Smatra da je vijest o tome da je svaki drugi 15-godišnji učenik u zemlji funkcionalno nepismen " odjeknula taman toliko koliko državu interesuje obrazovanje mladih. Dakle, nikako!" Često postavljana pitanja na temu PISA istraživanje u BiH Izdvojio je činjenicu da pola učenika nije matematički i čitalački pismeno, kao i da nije pismeno iz prirodnih nauka.

U istraživanju Čemu (ne) učimo djecu analizirani su udžbenici nacionalne grupe predmeta i vjeronauke, tako da su područja i ciljevi istraživanja bili drugačiji. Međutim, jedan njegov dio vrlo je važan za razumijevanje PISA rezultata, a to je prisutnost sadržaja u udžbenicima koji podržavaju razvoj kritičkog nasuprot reproduktivnom mišljenju. Da ne bi bilo zabune (koju često čujemo, a to je da je kritičko mišljenje kritiziranje), da ponovimo definiciju: Kritičko mišljenje uključuje niz intelektualnih sposobnosti kao što su sposobnost analize pojmova, informacija i perspektiva, sposobnost razlikovanja relevantnih i irelevantnih informacija unutar zadanog konteksta, sposobnost interpretacije informacija, sposobnost povezivanja prethodnog znanja i novih informacija te različitih informacija iz različitih područja, sposobnost sagledavanja predmeta rasprave iz različitih perspektiva, sposobnost formiranja stavova i zastupanja ideja, sposobnost preuzimanja aktivne uloge u procesu učenja, metakognitivne sposobnosti… Razvijanjem i upotrebom kritičkog mišljenja razvijaju se i intelektualne vrijednosti poput relevantnosti, preciznosti, konzistentnosti, logičnosti i objektivnosti (Buchberger 2012). Nasuprot njemu je reproduktivno mišljenje – proces i rezultat bazičnog usvajanja i razumijevanja informacija, koji uključuje ponavljanje onoga što neko drugi misli i koji izbjegava refleksiju pojedinca", naglasila je Husremović.

Više pročitajte u nastavku teksta OVDJE

 

KOMENTARI (2)