Prijedlog balkanskim zemljama: Ustanovite 'Dan meraka'!

"Predlažem balkanskim zemljama i njihovim institucijama kulture da ustanove dan meraka kao zajedničku nematerijalnu kulturnu baštinu", predložio je autor jednog eseja u beogradskom listu Danas, javlja Fena.

Tekst koji potpisuje Ramiz Hadžibegović i poziva na ustanovljavanje zajedničkog dana u zemljama Balkana, dana meraka, objavljen je i u crnogorskom časopisu Komuna. 

Portal Montenegrina.net, i hrvatski portal Narodni.net preuzeli su esej i pozvali čitaoce da se izjasne o prijedlogu. Više od 93 posto anketiranih ocijenilo je ideju izvanrednom, navodi "Danas" na internetu. 

U crnogorskom dnevnom listu Vijesti objavljen je tekst o ovom prijedlogu čiji čitaoci su jednoglasno podržali inicijativu. Trebinjski portal Korak naprijed također je podržao ovu ideju, također navodi "Danas".

''Evropljani, 'stisnuti u svom svijetu', kad dođu s predrasudama o nama i upoznaju duh našeg prostora i ambijenta, način i slast života, iznenađeni, nađu se u čudu i onda svi uglas kažu: 'Nigdje nema takve zabave i luđeg provoda'.

Posebno ih iznenadi činjenica da su narodi na Balkanu, uprkos poznatim sukobima, manje-više naklonjeni jedni drugima.

Od davnina najumniji ljudi planete tragaju za definicijom o smislu života. Kad pitate našeg čovjeka o tome, dobićete odgovor: da je merak ono što traže, što vole i žele, što ih čini ispunjenim'', naveo je između ostalog autor u tekstu.

''Meraklije imaju pozitivan stav prema sebi, drugima i životu uopšte. Oni na pravi način nose život, svakodnevne probleme i teškoće. Njihova filozofija podrazumijeva da se prije svega uživa u malim, sitnim stvarima, koje su svuda oko nas, ali ih zbog ritma života često zaboravljamo ili ne vidimo. Kod pića, jela i još mnogo čega drugog, merakliju je lako uočiti jer on jede lagano, uživa, merači. 

Dakle, oni imaju pozu, stil, dostojanstvo u svemu što rade.... 

Od svakog dana treba napraviti praznik, začiniti ga malom dozom 'luksuza' - podijeliti radost s drugima, spojiti nezamislive stvari, praviti nemoguće kombinacije, biti kreativan i ispunjen... Treba poklanjati, davati, pružati, srećiti, a ne samo dobijati. Ne postoji loš trenutak za dobar merak'', navedeno je također u tekstu.

Autor naglašava da je riječ "merak" teško prevesti na neki od svjetskih jezika.

''Kad se spomene merak, engleski ostaje bez teksta jer je neprevodiv. Ako se u tome i pokuša, izvjesno je da prevod ne može sasvim odgovarati njegovom izvornom smislu'', navodi on.

Ovo se dešava jer je merak zapravo kompleksan pojam, zaključuje autor, s puno nijansi koje u sebi nose čitav niz emocija, ali itekako razumljiv balkanskom čovjeku iako su ga toliko često, pa i danas, pohodile nevolje.

''Poetika tog fenomena, čudesnog karaktera, zasnovana je na hedonističkom principu života, zbog čega se dosta razlikuje od evropskog shvatanja uživanja...

Preko ovog stanja duha regulišemo svoje emocije tako što sklanjamo sve ono što je 'višak', što nas guši i opterećuje, istovremeno puneći svoj organizam sinergijom koja nam je potrebna, koja nam prija i koja do vrha podiže naše raspoloženje te tako dovodimo sebe u sklad s prirodnim poretkom stvari. 

Dakle, merak nije ništa drugo do harmonija sa samim sobom, odnosno ravnoteža svijesti i podsvijesti'', zaključuje autor predlažući da balkanske zemlje ustanove nematerijalnu kulturnu baštinu - dan meraka.