Električna centrala koju je branio Valter: Devastirana, neugledna i opasna

Semra Džaferović
Električna centrala koju je branio Valter: Devastirana, neugledna i opasna
Radiosarajevo.ba / S. Dž.
Od mnogih drugih evropskih gradova Sarajevo se razlikuje po tome što je među prvima dobilo struju.

Prvog maja 1895. godine iz Električne centrale na Marijin-Dvoru puštena je električna energija. Trinaest godina nakon što ju je dobio New York, a ipak mnogo prije ostalih evropskih gradova, glavni grad Bosne i Hercegovine počeo je pratiti tokove industrijske revolucije i napretka.

"Električna centrala na Hisetima (Marijin-Dvoru) u Sarajevu predstavlja jedno od najznačajnijih industrijskih ostvarenja austrougarskog perioda u Bosni i Hercegovini. Električnom energijom iz centrale na Hisetima snabdjeven je prvi električni tramvaj u Evropi, a Sarajevo je iste 1895. godine dobilo javnu električnu rasvjetu. Kompleks je građen u duhu historicizma i ima visoku ambijentalnu vrijednost. Smješten je u centralnom dijelu grada, na potezu Kotromanićeve ulice i Hiseta, gdje su sačuvani historicistički objekti iz austrougarskog perioda iznimnog dokumentarnog, historijskog i estetskog značaja. Upravnu zgradu centrale projektirao je Karl Paržik", pojasnili su za Radiosarajevo.ba iz Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine.

Zgradu je izgradila njemačka firma Siemens und Halske iste godine, i pored toga što je bila važna kao historijska prekretnica za grad, njena arhitektonsku vrijednost bila je podjednako značajna.

valterova_centrala_komisija_za_ocuvanje_nacionalnih_spomenika_bih11.JPG - Valterova centrala

Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH

Od njemačkih vojnih snaga uspio ju je odbraniti Valter Perić braneći Sarajevo u noći sa 5. na 6. april 1945. godine. Toliko je bila značajna za grad, a i samom Valteru, da je život dao te noći braneći je - zato je danas u narodu poznata i kao Valterova centrala.

Odbranio ju je Valter u Drugom svjetskom ratu, ali je od agresorskih snaga bilo nemoguće odbraniti 2. maja 1992. godine kada je granatirana i zapaljena. 

Od tada zgrada termocentrale nije u funkciji i njeno zgarište postepeno propada na Marijin-Dvoru, obraslo šibljem i korovom, sakriveno iza reklamnih bilborda, ostavljeno na milost i nemilost vremenu. Prostor oko centrale koristi se kao parking, iako na zgradi postoji upozorenje od obrušavanja.

Da se ostaci elektrane obrušavaju, uvjerila se ekipa portala Radiosarajevo.ba koja je na licu mjesta snimila velike ostatke zidina kako doslovno vise sa zgrade, što možete vidjeti i u našoj fotogaleriji.

"Upravna zgrada termocentrale je u vrlo dobrom konstruktivnom i svakom drugom stanju, s tim što su fasade objekta neznatno oštećene. Objekt je napušten i zatvoren katancima. Zgrada termocentrale je teško oštećena 1992. godine. Otada nisu poduzimane gotovo nikakve radnje na sanaciji objekta ili raščišćavanju velikih količina građevinskog otpada. Krov objekta je u potpunosti uništen, kao i kompletan enterijer. Pristup objektu je onemogućen. U unutrašnjosti se nalaze velike količine građevinskog otpada i drugog smeća. Unutrašnjost je obrasla samoniklim rastinjem, a objekt je utočište beskućnika. Sačuvani su vanjski zidovi i dijelovi nosivih i pregradnih zidova u unutrašnjosti, kao i dijelovi stropne konstrukcije izvedene tokom druge polovine XX vijeka. Spomenik Vladimiru Periću Valteru i spomen ploča se nalaze u vrlo dobrom stanju i gotovo su neoštećeni", kažu iz Komisije.

Komisija je zabranila podizanje reklamnih tijela, oglasa i oznaka koje narušavaju vizure i zaklanjaju urbani pejzaž,  ali njihove odluke nisu ispoštovane. Iz Komisije su, također, odredili hitne mjere u svrhu zaštite i osiguranja uvjeta za konzervaciju i restauraciju zgrade industrijskog postrojenja poput čišćenja građevinskog šuta, obrušenih dijelova i postavljanja skela kako bi se učvrstili dijelovi koji se mogu obrušiti ili da bi se zaštitili prolaznici - ali ni ta se odluka Komisije ne poštuje.

Umjesto da je koristimo kao spomenik kulture i značajan turistički potencijal, Valterova centrala stoji pusta i neugledna.

"Električna centrala u Sarajevu nalazi se u okviru Gradske ambijentalne cjeline Sarajeva, upisane na Privremenu listu nacionalnih spomenika Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika pod rednim brojem 546. Prema podacima Zavoda za zaštitu spomenika Federalnog ministarstva za kulturu i sport, Zgrada nekadašnje Direkcije Električne centrale u Sarajevu je evidentirana, ali nije upisana u registar spomenika kulture", naveli su za Radiosarajevo.ba iz Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH.

"Graditeljska cjelina – Električna centrala na Hisetima (Marijin-Dvoru) u Sarajevu, od 2015. godine ima status proglašenog nacionalnog spomenika. Shodno tome, status proglašenog nacionalnog dobra podrazumijeva da ingerencije na zaštiti objekta prelaze sa kantonalnog na federalni nivo. Ovaj zavod nema aktuelne podatke o eventualnim planiranim radovima", rekli su za Radiosarajevo.ba iz Kantonalnog zavoda za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Kantona Sarajevo.

Ovaj Zavod je u traganju za funkcijom, koja će ostvariti suštinsku integraciju ovog objekta u strukturu grada, 2009. godine naveo ideju tehničkog muzeja. Na ovaj način Električna centrala ne bi bila samo okvir u koji se određena funkcija smješta, već i sastavni dio muzejske postavke, samim tim što pretpostavljaju da se ispod objekta nalazi očuvana infrastruktura koja se koristila za rad Električne centrale. Projektom se predviđala rekonstrukcija i restauracija objekta, a tamo gdje nije poznato kako je objekat izgledao, koristila bi se metoda kontrasta, tj. primijenilo savremeno oblikovanje.

Transformacijom objekta Električne centrale dio naše zapostavljene historije, posebno segmenta koji svjedoči o razvoju industrijskih objekata, prezentirali bi na adekvatan način i sačuvali za budućnost.

Sedam godina kasnije, centrala je i dalje pusta.

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine dužna je bila osigurati pravne, naučne, tehničke, administrativne i finansijske mjere za zaštitu, konzervaciju i prezentaciju nacionalnog spomenika, što je odredila Komisija za očuvanje spomenika nacionalnih spomenika BiH, ali svi smo stalni svjedok da o kulturi i njenim vrijednostima u ovoj zemlji više niko i ne brine.

Naivno bi bilo reći da "nemamo pojma" šta gubimo, jer oni koji dopuštaju da kultura i kulturno-historijske vrijednosti propadaju, to rade svjesno i namjerno. Pitanje je samo, zašto im to dopuštamo?

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Povezano

/ Najnovije