Objavljena nova knjiga prof. Nermine Mujagić: U potrazi za slamkom spasa za BiH

U izdanju Fakulteta političkih nauka u Sarajevu objavljena je knjiga „Pro et contra ustava – Komparacija američkih i bosanskohercegovačkih politika“, novo djelo autorice prof. dr. Nermine Mujagić.

Ovaj rukopis je rezultat istraživanja kojeg je profesorica Mujagić, inače redovna profesorica na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu, sprovela u okviru Fulbright stipendije koju je realizirala u akademskoj 2019/2020 godini u Ohaju, na Antioch College u Yellow Springsu i Wittenberg University u Sjedinjenim Američkim Državama.

Daytonski okovi 

S obzirom na društveno-političke okolnosti u kojima se nalazimo, ovo je više nego aktuelno štivo.

Trending

SDA usvojila 13 zaključaka: "Pozivamo Trojku da prestanu gaziti dostojanstvo bošnjačkog naroda"

Akademik Mirko Pejanović, potpredsjednik Akademije nauka i umjetnosti BiH, ocijenio je da je knjiga profesorice Mujagić predstavlja „višestruki doprinos razvoju kritičke politološke misli u Bosni i Hercegovini u sferi pretpostavki za razvoj demokratije u bosanskohercegovačkom društvu“.

„Kritička stajališta naučnih istraživača i u SAD-u i u BiH, kao i kritička mišljenja građana obuhvaćena uzorkom u pogledu tretmana Daytonskog ustava u ovoj knjizi svode se u jednu tačku. Zapravo, postavlja se pitanje je li moguće izaći iz okova Daytonskog ustava koji su pluralnu građansko-interesnu sferu ispoljavanja interesa građana u bosanskohercegovačkom društvu potisnuli i na tom mjestu ustavnim odredbama ugradili etnonacionalnu strukturu s monopolom da ispoljava i artikuliše kolektivne nacionalne interese na entitetskom i državnom nivou organizacije države Bosne i Hercegovine“, naveo je akademik Pejanović.

Kako je podvukao akademik Pejanović, posmatrano u cjelini postdaytonskog vremena, autorica kritički propituje kako je i koliko ustavni okvir – utemeljen Daytonskim ustavom – ograničio mogućnost uspostavljanja i razvoja parlamentarne demokratije na liberalno- demokratskom konceptu upravljanja društvom u proteklih dvedeset i pet godina u Bosni i Hercegovini.

Mora realpolitike 

Knjigu prof. Mujagić ugledni sarajevski profesor emeritus Esad Zgodić nazvao je „rijetkim poduhvatom u našoj političkoj teoriji“.

„U formi konciznih interpretacija i prezentacija, a govorenje u konciznosti, u sublimacijama, u kondenzacijama ili u formi sažimanja pripada vrlinama, te uz oslonac na meritorne autore izlaže temeljne ideje američkih Ustavotvoraca i Republike (Mujagić), te deskribira kontroverzne i konfliktne historijske okolnosti unutar kojih su se oblikovale te ideje – ideje s kojima se dogodila ustavotvorna revolucija na američkom tlu. (...) Tražeći, kako kaže, „... slamku spasa za BiH, barem na teorijskoj razini...“ te smatrajući, pri tome, da je „... demokratizacija ustavne demokratije neophodna u BiH...“, autorica će s tom zamišlju kritiku daytonskog ustava, a to je ono u njenom mišljenju osebujno, utemeljiti, prije svega, na recepciji“, zapisao je, uz ostalo, u recenziji prof. Zgodić, te dodao:

„Tu recepciju, ma koliko ona pripadala lijepim dušama koje su usred ledenog mora realpolitike fascinirane idealpolitikom ili moralpolitikom, osobno slijedimo – etike personalizma, prolibertanskog građanskog ethosa, građanske, poliarhijske i polifonijske demokratije, aksiologije civilnog društva i apologije ljudskih prava: to, reći ću tako, čini apriorij ili krug aksiomatskih vrijednosti unutar kojih se kreće njena kritička misao i unutar kojih se ta misao s distance i na koncu s protivljenjem suočava s kolektivističkom kulturom u Bosni i Hercegovini – kulturom koja se ozbiljuje, recimo tako, u formi fanatiziranog etnocentrizma, naciokratskog i, uz to, pronacionalističkog kolektivizma“.

Mr. Amel Petović istakao je da profesorica Nermina Mujagić ima posebnu energiju kojom elaborira politološke teme.

„Čitajući ovu knjigu, osjetio sam energiju koju kroz svoj akademski put prožima profesorica Mujagić. S jedne strane, to je emancipatorski oblik pisanja, koji nam demistificira ključne politološke termine koji su negdje zarobljeni u vremenskoj kolotečini, a na teritoriji Bosne i Hercegovine te termine najčešće zarobe etnonacionalistički diskursi i matrice ponašanja. S druge strane, postoji etablirani akademski stil pisanja s jasnom i tačnom argumentacijom, koji sa subjektiviziranjem nepobitnih činjenica ispunjava sve metodološke uvjete. Ova knjiga pronaći će svoj put do svih značajnijih svjetskih biblioteka, jer se ovom knjigom stavio pečat na jedan historijski period koji je obilježio egzistiranje Bosne i Hercegovine kao nezavisne i samostalne države“, naveo je Petrović.

Uticaj Amerike

U razgovoru za portal Radiosarajevo.ba prof. Mujagić zahvalila se Fakultetu političkih nauka koji je kao izdavač prepoznao vrijednost ovog teksta koji se primarno bavi analizom ustvotvornih politika u Americi i BiH.

„Vjerujući da je izgradnja ustava daleko složeniji proces od samog donošenja ustava, komparirala sam nešto što je na prvi pogled neusporedivo. Dubokom analizom dokumenata koji su oblikovali modernu konstitucionalnu misao, kao što su npr. Federalistički spisi shvatila sam da drugačiji povijesni kontekst SAD u odnosu na BiH nudi obilje inspirativni ideja koje mogu da doprinesu u osnaživanju principa slobode i individualnih prava u BiH“, pojasnila je. 

S obzirom na snažan uticaj Amerike na kreiranje institucionalnog okvira u BiH, teorijsko istraživanje je potkrijepljeno i empirijskim jer su građani/ke BiH dobili mogućnost da otvoreno govore o tome kao doživljavaju, razumijevaju i interpretiraju Ustav BiH.

„Država je sagledana kao mjesto koje treba efikasno urediti, a uloga međunarodnih aktera se smatra neprincipijelnom.  Sretna sam naravno da postoji interes da se knjiga prevede na engleski i promovira u SAD. Promocija će naravno biti prvo ovdje u Sarajevu, početkom septembra. Bosna je moja baza, a 'emocionalno trnje nepravde prema Bosni' nosim gdje god da predajem. Pokušala sam ga otopiti kroz ovu knjigu, adresirajući ključna pitanja  zemljama liberalne demokratije. Vrijeme  će pokazati jesam li uspjela u tome“, zaključila je profesorica Mujagić.