Novi Zakon: Od januara država počinje brinuti o hraniteljskim porodicama

Razlozi za separaciju mogu biti razlčite prirode - bolest ili smrt roditelja, siromaštvo, nemogućnost ili nesposobnost roditelja da se brinu o djeci, zanemarivanje i zlostavljanje djeteta ili bolest djeteta. 

U takvim situacijama, djetetu se mora osigurati alternativna njega. Najbolje je ukoliko se odrastanje i njega djeteta odvijaju u porodičnom okruženju, iako je model koji još uvijek preovladava u mnogim zemljama - smještanje djece u institucije (domovi za nezbrinutu djecu). 

Hraniteljstvo je u našoj zemlji poznato odranije, ali nije bilo definirano zakonom već samo odredbama u  drugim zakonskim aktima (iz domena socijalne zaštite). 

Od marta 2017 u Federaciji BiH je na snazi Zakon o hraniteljstvu u F BiH.

U okviru reforme socijalne zaštite u Federaciji BiH, oba doma Parlamenta Federacije BiH usvojila su Zakon o hraniteljstvu, ali će njegova primjena početi tek naredne godine, prvenstveno zbog pripremnih aktivnosti.

Razlog za donošenje ove legislative je neharmoniziran, nepotpun i nedovoljno osnažen sistem socijalnog zbrinjavanja najranjivijih kategorija stanovništva, djece i odraslih bez staranja porodice, koji nije usklađen s međunarodnim standardima i potrebama hranjenika, obrazložila ovaj Zakon Federalna vlada koja je bila predlagač.

„Ovaj Zakon koji je usvojen u februaru definira hraniteljstvo kao oblik zaštite izvan vlastite porodice kojim se djetetu ili odrasloj osobi osiguravaju smještaj i zaštita u hraniteljskoj porodici koju čine hranitelj, njegov bračni ili vanbračni partner i drugi srodnici s kojima hranitelj živi u zajedničkom domaćinstvu“, kaže za Radiosarajevo.ba Jasna Hodžić u ime organizacije "Hope and Homes for Children".

Prema njenim riječima, osoba koja želi biti hranitelj prije svega mora biti državljanin BiH, a zatim punoljetna i s prebivalištem u FBiH, s poslovnom i zdravstvenom sposobnošću te najmanje sa srednjoškolskom spremom.

„Također, mora dokazati da članovi hraniteljske porodice nemaju neizmirenih poreskih obaveza. Treba imati kompetencije za zaštitu, čuvanje, njegu i odgoj, kao i stambene i materijalne uvjete“, dodaje Hodžić.

Zakonom o hraniteljstvu utvrđene su i hraniteljske naknade po hranjeniku u tradicionalnom hraniteljstvu, obračunatu mjesečno u visini 15 posto prosječne isplaćene neto plaće u Federaciji BiH za prethodnu godinu, s tim da se naknada uvećava za 15 posto za svakog narednog hranjenika, odnosno hraniteljsku naknadu po hranjeniku u specijaliziranom hraniteljstvu, obračunatu mjesečno u visini 30 posto prosječne isplaćene neto plaće u Federaciji BiH za prethodnu godinu, s tim da se ona uvećava za 20 posto za svakog idućeg hranjenika.

Pomoćnik federalnog ministra rada i socijalne politike Miroslav Jurešić, je na radionici za podršku razvoju sistema hraniteljstva u Federaciji BiH koja je u aprilu održana u Sarajevu u organizaciji ovoga ministarstva i UNICEF-a, rekao kako u BiH  ima oko 2.000 djece bez roditeljskog staranja, ali ima određeni broj djece koja nisu ušla u sistem, i te da sva ta djeca imaju potrebu da budu izmještena u hraniteljske porodice.

Također, kako nam je rekla Jasna Hodžić, ovim zakonom definirana je i naknada za izdržavanje hranjenika u tradicionalnom hraniteljstvu, obračunata mjesečno u visini 30 posto prosječne isplaćene neto plaće u Federaciji BiH za prethodnu godinu, odnosno naknadu za izdržavanje hranjenika u specijaliziranom hraniteljstvu, obračunatu mjesečno u visini 50 posto prosječne isplaćene neto plate u Federaciji BiH za prethodnu godinu.

Što se tiče Republike Srpske, prema njenim riječima, u manjem bh. entitetu problematika u vezi sa hraniteljstvom se počela rješavati ranije nego u FBiH, i oni su još 2014. godine usvojili Pravilnik o hraniteljstvu koji tačno definiše sve ove odluke koje je FBiH usvojila ove godine.

„I u RS-u je predviđena naknada za rad hranitelja, tako da osim naknada koje su uvedene kako bi se riješile potrebe djece, i u ovom entitetu su hranitelji plačeni za svoje usluge i visina novčane naknade je viša nego u FBiH. Treba istači da je od 500 djece bez roditeljskog staranja u ovom entitetu njih 50 posto smješteno u hraniteljskim pordicama, što nije slučaj u većem bh. entitetu gdje je oko 70 posto djece smješteno u institucijama, a tek 30 posto u hraniteljskim pordicama“, ističe Jasna Hodžić u ime organizacije "Hope and Homes for Children".

Naša sagovornica je uvjerena, ako se budu poštovali svi zakonski propisi iz Zakona o hraniteljstvu u FBiH, da će od 2018. godine mnogobrojna djeca koja su institucionalno smještena pronaći topli dom u nekoj od budućih hraniteljskih porodica.