Novi put prema Kušlat džamiji: Grade se stepenice dužine 450 metara

Na 450 metara dužine s visinskom razlikom od 150 metara grade se kamene stepenice koje će biti najlakši i najkraći put do Kušlat džamije sa glavne ceste Konjević Polje - Zvornik.

"Do sada su stepenice urađene na dužini od 250 metara kroz šumsku trasu i do oktobra je planiran završetak preostalog dijela stepeništa", kaže u razgovoru za Fenu Kemo Selimović, izvođač radova.

Pojašnjava da je širina stepenica 1,25 metara što će omogućiti nesmetano kretanje i mimoilaženje više osoba na putu prema džamiji.

Trending

Sestra preminule Džejle Drapić u teškom stanju zbog zuba: 'Liječila se kod istog stomatologa'

Gradi se i više potpornih zidova, a u planu je postavljanje klupa, ograde i rasvjete na stepeništu.

Ukupna dužina staze do Kušlat džamije je 734 metra, a dio od 284 metra će se prelaziti postojećim stepenicama koje su uklesane u kamenu u vrijeme gradnje džamije u 15 stoljeću, kaže Selimović.

Izgradnju stepeništa realizira, na bazi dobrotvornih novčanih priloga i donacija, udruženje 'Kušlat' iz Ženeve.

Stepenište će biti najlakši i najbrži način dolaska do džamije, pored postojećih šumskih puteva, od kojih je jedan Rimski put koji je povezivao Srebrenicu i Sremsku Mitrovicu (Domavia i Sirmium), a koji i danas svjedoči o važnosti ovog područja još od antičkog vremena.

U doba Rimskog carstva u Sremskoj Mitrovici je radila kovnica zlatnog i srebrnog novca, a ruda je dopremana iz Srebrenice.

Koračajući prema džamiji Kušlat istovremeno se u mislima korača kroz istoriju ... Pečat prošlim stoljećima do današnjih dana daje džamija izgrađena u ranom osmanskom periodu, između 1460. i 1480. godine, zbog čega se smatra jednom od najstarijih vojnih džamija u BiH, izgrađenih za potrebe vojnika Osmanskog carstva.

Graditeljsko umijeće da džamija ukrasi vertikalnu stijenu, i skladne dimenzije koje su je sjedinile sa liticom i zelenilom, izazivaju divljenje onih koji je gledaju odozdo sa glavnog puta Konjević Polje-Zvornik, kao što bez daha ostavlja pogled odozgo na Jadar i Drinjaču, koji se spajaju upravo ispod lokaliteta džamije, ukrašeni kanjonskim šumovitim stranama te dvije zelene rijeke. I nije slučajno što je privlačila učenjake, sufije, mistike...

"Džamija Kušlat je u prošlosti bila mjesto okupljanja znamenite uleme iz raznih krajeva svijeta. Na skupovima su održavana predavanja, dersovi i rasprave o raznim teološkim i drugim pitanjima. Takođe je postojala tradicija okupljanja sufija sa ovog područja. Tu tradiciju je do 1992. godine održavao šejh Mehmed ef. Hafizović i to upravo krajem mjeseca augusta. Na ovom lokalitetu su bili i skupovi na kojim su se učile kišne dove u periodima sušnih sezona", priča magistar istorije i predsjednik Medžlisa Islamske zajednice Zvornik Mustafa Muharemović dok koračamo šumskim putem prema džamiji.

Pojašnjava u nastavku razgovora da je Kušlat bio vezan za Sreberenicu i Zvornik. Još od antičkog vremena karavanski put između ova dva grada je vodio preko Kušlata. U srednjem vijeku se u blizini tvrđave razvilo trgovište Podkušlat koje se nastavilo razvijati i u osmanskom periodu. Preko Kušlata je transportovana srebrna ruda iz Srebrenice, ali i druge robe i vrijednosti.

"Danas su džamija u Kušlatu, kao i druga mjesta u blizini simbol odlučnosti našeg naroda da se izbori za svoje mjesto na ovom području, simbol borbe za identitet i svoja prava", kaže Muharemović.

U blizini, 30-tak kilometara udaljenosti je Memorijalni centar u Potočarima, mezarja u Gornjoj Kalesiji, Veljaci u Bratuncu, Zaklopača, Rakita u Vlasenici, brojni memorijali, mjesta bosanske istorije i pijeteta.

"Tu su turbeta Hasana Kaimije u Kula Gradu i Hamza-dede Orlovića u Konjević Polju, Musa-pašina džamija u Novoj Kasabi i druge znamenitosti od duhovnog i općekulturnog značaja za naš narod i domovinu BiH", kaže sagovornik.

Kulturološka vrijednost Kušlat džamije je posebna i stoga će izgradnja stepenišne staze značiti bolju mogućnost da se dođe do vrha stijene i spoji davno vrijeme sa sadašnjim.

Uoči tradicionalnog okupljanja vjernika u Kušlat džamiji koje će biti održano narednog petka, odnosno posljednjeg petka u augustu, Muharemović kaže da se tada održi hutba, prigodan vjerski program i prouči dova za domovinu. Tako će biti i ove godine u petak, 27. augusta.

"Ranijih godina su bili organizirani i kulturni sadržaji, a jedne godine smo imali likovnu koloniju. Nadamo se da će u postokoronskom periodu biti ponovo više različitih sadržaja. Očekujemo da će na ovogodišnjem okupljanju biti znatno bolja posjeta nego je to bilo prošle godine", kaže na kraju razgovora za Fenu tokom posjete Kušlat džamiji Muharemović.

Grupa sarajevskih planinara je prethodnog vikenda pohodila Kušlat džamiju, a dočekao ih je efendija Muharemović. S njim su pješačeći do džamije i tokom par sati odmora na prostoru oko džamije razgovarali o njenom istorijatu, tradiciji, legendama i vremenima kada je tokom srpske agresije spaljena 1993. godine. Obnovljena je 2011. godine u izvornom izgledu, sa kamenim zidovima u osnovi te drvenim krovom i munarom. Putnicima namjernicima daje mogućnost da namaz obave na stijeni, visokoj 150 metara.