Jedna od najstarijih džamija u Sarajevu i priča o Djevojačkoj česmi

Broje sarajevske džamije kriju priče, legende...

U jednoj od najstrmijih mahala, ispod Strošićke tabije ili Crvene tabije kako je još zovu, smještena je mala mahalska džamija, sa čije munare se pruža pogled na sarajevsku kotlinu. U sklopu džamije je mali harem i mezarje, a na ćošku zidina harema, smještena je Djevojačka česma.

Riječ je o Gerdani hadži Husejnovoj džamiji u Strošićima. Koja se smatra jednom od najstarijih džamija u Sarajevu.

Alija Bejtić u svojoj knjizi Bibliografija štampanih radova o Sarajevu (Sarajevo, 1964), je napisao da su najstarije džamije Šejh Magribina u Magribiji, Gerdan Hadži Husejn u Strošićima i Gazi Balibeg u Balibegovici.

Prema podacima iz knjige Seida Mustafe Traljića Gerdani hadži Husein je u Strošićima podigao najstariji mesdžid na Vratniku 1473. godine.

Djevojačka česma

Zanimljiva je priča o nastanku česme koja se zove Djevojačka česma.

Postoje dvije verzije, a zapisao ih je Vlajko Palavestra u knjizi Legende starog Sarajeva.

Kada je Gazi Husrev-beg dovršavao gradnju svoje džamije, isto je to radio i Cekrkči-baba Muslihudin,graditelj i dobrotvor džamije podno Kovača. Kako je gradnja džamija već bila pri kraju, sastadoše se njih dvojica da se dogovore u koji dan će biti svečano otvaranje.

Odluče da zajedno pođu tražiti izvor vode za vodovod do abdesthana, gdje će se narod umivati i uzimati abdest.

Pođu oni tako preko Kovača, pa uz Ploču i uz Strošiće, kad susretnu jednu lijepu djevojku koja im reče: „Ako ćete i meni pred kućom napraviti česmu da ne donosim vodu izdaleka, kazaću vam gdje se nalazi jedno jako i zdravo vrelo."

Oni joj obećaju, a djevojka ih uputi ka Zmajevcu, na vrelo Crnil. Njih dvojica otuda cijevima provedoše vodu do svojih džamija, a u Strošićima podigoše česmu koju narod nazva Djevojačkom česmom.

Od tkanja skupljale novac

Drukčije predanje kaže da su tu česmu sagradile neke dvije sirote djevojke koje su se bavile tkanjem beza, tankog pamučnog platna, i tako se prehranjivale.

Uštedjele su toliko novaca da su mogle podići česmu u svojoj mahali, u Strošićima.

Česma je prvo bila drvena, a kasnijom rekonstrukcijom urađena je ona koja se sada koristi. 1895. godine spojena je na gradski vodovod, kada je izvor Crnil kaptiran za gradski vodovod.

Prema nekim predanjim u haremu džamije ukopan je i njen graditelj Gerdani. 

Koliko je samo mladih i starih prošlo kroz njen harem, koliko je žednih nakon uspona uz Strošiće popilo vode sa Djevojačke česme, vjerovatno niko tačno ne može kazati.

Jedna stvar je sigurna, svaka džamija u sarajevskoj mahali je svojevrstan ukras. Uvijek će neko doći da obavi namaz, djeca će da preskoče preko zidova harema i "ukradu" pokoju voćku, žedni će utoliti žeđ na staroj česmi.

Na džamiji je 2000. godine izvršena sanacija krovne konstrukcije, zamijenjen pokrov i izvršena konzervacija drvene munare.