Noć koja muzejima i profesorima budi nadu da nauka nije sahranjena u BiH

S. H.
Noć koja muzejima i profesorima budi nadu da nauka nije sahranjena u BiH
Radiosarajevo.ba / Arhiv
Najzabavnija noć nauke i istraživačkog rada održat će se u petak, 29. septembra u šest gradova Bosne i Hercegovine.

Svake godine učešće u ovoj jedinstvenoj noći uzmu i sarajevski muzeji, ali i brojne druge kulturno-naučne institucije, te profesori i drugi učesnici.

"Noć istraživača je jedinstvena manifestacija u Bosni i Hercegovini koja višestruko popularizira nauku i edukativno utječe posebno na mlađu populaciju", smatra Amar Karapuš, historičar i viši kustos Historijskog muzeja u BiH.

"Iako je osmišljena tako da za svakoga ima ponešto, ipak najjači utjecaj ostavlja na pomenutu populaciju, jer se kroz igru i kreativne radionice najefektivnije privlače učenici osnovnih i srednjih škola, studenti, a i mališani u obdaništima koji se po prvi puta susreću sa pojmom nauke i njenoj primjeni. Vrlo je bitno istaći da pored različite starosne uključenosti, ova manifestacija je započela i sa inkluzijom, odnosno prilagođavanjem kako samog Historijskog muzeja BiH, a tako i manifestacije da prilagođava i uključuje osobe sa invaliditetom u svoj rad, odnosno event", rekao je Karapuš za Radiosarajevo.ba.

Na taj način Historijski muzej BiH doprinosi popularizaciji ne samo nauke, nego i kulturne baštine koju već 72 godine vrijedno prikuplja, čuva, istražuje i prezentira našoj javnosti. 

"Historijski muzej BiH pored izuzetnog prostora koji se lako transformira za potrebe bilo kojeg vida naučnog djelovanja, nudi i kreativne radionice kojima približava kulturno-historijsko naslijeđe koje baštini, te promovira historiju i pomoćne historijske discipline kao nauku, a također približava i posao kustosa kao istraživačkog i naučnog radnika. Sve ove funkcije Historijski muzej obavlja kroz kreativne radionice koje osmišljavaju i realiziraju uposlenici Muzeja", dodao je kustos Historijskog muzeja.

Kako je naveo Karapuš, ovakvi vidovi manifestacija za Historijski muzej BiH su značajni jer se kroz ovakve manifestacije Historijski muzej promovira kao oaza kreativnog, kulturnog, kritičkog, analitičkog promišljanja i djelovanja, mjesto suočavanja sa prošlošću, te kao takav želi da kroz ovakve manifestacije da čuje šta naša zajednica, odnosno naše društvo, želi da vidi u Muzeju.

I Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine koji se od svog osnivanja bavi i naučno-istraživačkom djelatnošću pripremio je osam različitih edukativnih radionica, predavanja i performansa za Noć istraživača.

"Teme koje će biti obrađene su različite - od tradicionalnih dječijih igara i tekstilnog rukotvorstva, preko historijskih događaja, astronomije, izviđaštva ili konzervacije, do ishrane sova. Svaki od ovih sadržaja na zabavan način pokušava učesnike upoznati sa osnovnim saznanjima o različitim temama i kod njih probuditi istraživački duh", rekao nam je Samir Avdić, kustos Zemaljskog muzeja.

"Prilika je to da se djeca i mladi zainteresuju za neku od tema koje će biti predstavljene kroz radionice, predavanja, performanse, info-štandove, eksperimentalne laboratorije i sl. Siguran sam da će neki od učesnika u budućnosti nastaviti istraživanja koja na određeni način počinju upravo u Noći istraživača", naveo je Avdić.
 
Kako je pojasnio Avdić, Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine je u posljednjih desetak godina razvio veliki broj edukativnih sadržaja kroz koje su pokušali djeci i mladima približiti kulturno i prirodno naslijeđe koje čuvaju.
 
"To je uostalom imperativ savremene muzeologije. Manifestacije poput Noći istraživača za nas su značajne jer okupljaju veliki broj učesnika u čemu vidimo priliku da još jednom predstavimo dio aktivnosti kojima se bavimo. Prilika je to i za razmjenu ideja, upoznavanje novih saradnika i uživanje u energiji koje ne nedostaje na ovakvim događajima", dodao je kustos Zemaljskog muzeja.
 
Od prvog obilježavanja Noći istraživača u Sarajevu i Astronomsko društvo Orion je učesnik sa mnogim sadržajima poput predavanja, posmatranja, radionica, štandova.
 
"To nas posebno raduje jer se tada kao organizacija koja se bavi popularizacijom nauke osjećamo kao dio zajednice. Prestajemo se osjećati usamljeno u svojim poduhvatima u popularizaciji kako astronomije tako i nauke općenito svim generacijama. Jako malo je organizacija koje se bave popularizacijom bilo koje naučne oblasti kod nas, a ako malo bolje istražite moći ćete primijetiti da država jako malo izdvaja sredstava za naučna istraživanja, popularizaciju nauke i slično", rekla nam je potpredsjednica AD Oriona i profesorica fizike Adela Subašić-Kopić.
 
"Jedna od najvaznijih stvari je činjenica da se tada osjećamo i kao dio Europe jer se cijela manifestacija dešava u raznim europskim gradovima i samim tim pokazujemo naše interesovanje da idemo u korak sa ostatkom svijeta i mnogim razvijenim državama", rekla je Subašić-Kopić.
 
Kako je navela, posebno je raduje što je Noć istraživača okrenuta ka djeci koji će na toj večeri možda spoznati koju će karijeru odabrati kada odrastu, što će imati priliku da promatraju i učestvuju u naučnim poduhvatima da vide da je nauka zanimljiva.
 
"Na toj večeri upoznat će mnoge ljude iz oblasti nauke razgovarati sa njima, dobit će odgovore na pitanja na koja do tada nisu mogli dobiti", navela je profesorica Subašić-Kopić ističući kako je za nju Noć istraživača Nova godina u smislu inspiracije za nove projekte, nadu da nauka nije sahranjena kako u našem gradu tako i državi. 
 
I Emina Šunje, magistrica biologije i inžinjerka genetika, te predsjednica Bosanskohercegovačkog herpetološkog udruženja ATRA smatra da je Noć istraživača veoma važan i pozitivan događaj u ovom objektivnom balkanskom sivilu. 
 
"Noć istraživača doprinosi popularizaciji nauke kroz veoma jednostavan i prirodan način: izuzetno zanimljiv i atraktivan program koji je prilagođen ljudima svih uzrasta, neupitno animira i pobuđuje skrivenu znatiželju koja 'čući' prikrivena u svakom čovjeku, a ta ista znatiželja je samo sjeme iz kojeg su se izrodile sve nauke. Dok su djeca još mala, neiskvarena prljavštinom života, sklona su da se bave naukom a da to i ne znaju, postavljanjem 1.000 pitanja na koje ni mi sami često nemamo odgovore. Ako se takvoj djeci ponudi repertoar koji nudi Noć istraživača, iako samo tokom jedne jedine noći u godini, vjerujem da isti ima snagu da na (in)direktan način usmjeri životni izbor takve djece na put nauke. Naučni repertoar, te sami dizajn, ambijent eventa koji djeca i odrasli mogu iskusiti za vrijeme Noći istraživača daje nam priliku da se na jednostavan način spojimo sa ljudima čiji nas rad zanima te na taj način možemo potencijalno postati dio njihovog tima. Zbog svega navedenog, smatram da je jako bitno da se ovaj event održava dalje i da se popularizira u što većem mogućem opsegu", rekla nam je Šunje.
 
Zahvaljujući prošlogodišnjem radu i promociji udruženja za vrijeme Noći istraživaća, udruženju koje se bavi istraživanjem gmizavaca i vodozemaca u širem smislu pridružilo se nekoliko članova od kojih je par njih i danas aktivno.
 
"Nama je važno da osvijestimo javnost po pitanju bogatog biodiverziteta ove skupine životinja koji se nalaze u našoj zemlji a na kojima nam zavidi kompletna 'razvijena' Europa. Tužno je znati kako mali broj ljudi uopće razumije koliko je ovo važno, ali događaji poput Noći istraživača osvještavaju našu sredinu, unose svjetlo, te daju nadu za budućnost", rekla je Emina Šunje za naš portal.

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Povezano

/ Najnovije