Nekada Jevrejski hram, danas Bosanski kulturni centar: Sarajevski Templ

Jevreji su prije više od 500 godina bili primorani da napuste svoja ognjišta u Španiji i Portugalu. Stigli su preko Italije i do Sarajeva, a ovdašnje vlasti pomogle su im da se organiziraju i ubrzo je počela gradnja njihovih vjerskih objekata.

Gradnja sinagoga

"Tako je u ovoj dolini podignut prvi jevrejski hram, u blizini Begove džamije i Stare pravoslavne crkve. Sefardi su sa sobom donijeli i ladino jezik, a stare Sarajlije nazivale su ih i Španjolima", govori za Avaz.ba Mufid Garibija, sarajevski arhitekta i poznavalac historije grada.

S dolaskom Austro-Ugarske, zajednica je uvećana valom novih doseljenika, ovog puta Aškenaza iz centralne Evrope. 

Gradnja sinagoga nastavila se u bogatijem i raskošnijem stilu, jer se rodila želja da se izgradi veliki novi hram koji će koristiti i Sefardi i Aškenazi.

"Gradnja je počela tek nakon Prvog svjetskog rata, u doba Kraljevine Jugoslavije. Kupovinom zemlje u blizini Pozorišta, stekli su se uvjeti za gradnju Velikog hrama, odnosno Templa. Za projekt je bio zadužen Rudolf Lubinski, zagrebački arhitekt jevrejskog porijekla. Radovi su trajali četiri godine i završeni su 1930.", ističe Garibija.

Njegova posebnost bila je velika kupola eliptičnog tipa, tada treća po veličini u Evropi. Prečnik joj je 22 metra, a visina tridesetak. U ogromni prostor ulazilo se sa sjevera, iz današnje ulice Zelenih beretki, kroz aulu omeđenu sa 10 stubova. 

Mermer i mozaik

Hram je imao 700 sjedećih mjesta, a mogao je primiti čak 2.000 ljudi. Zidovi su bili od kineskog mermera i obloženi mozaikom.

"Ovako veliki i raskošni Templ nije dugo trajao. Fašističkom okupacijom grada opljačkan je i oštećen. Zbog ubistava i progona, ostalo je malo Jevreja, pa je nakon oslobođenja Jevrejska općina velikodušno poklonila ovaj objekt Sarajevu za kulturna dešavanja", govori Garibija.

Tako se ovdje organizirao poznati Univerzitetski i radnički centar "Đuro Đaković" te velika kinosala i prostor za predstave. Rekonstrukcija je povjerena poznatom sarajevskom arhitekti i akademiku Ivanu Štrausu. 

Veliki kameni svijećnjak 

U nekadašnjoj auli, na 450. godišnjicu dolaska Jevreja u Sarajevo, bit će postavljena menora, odnosno veliki kameni svijećnjak, koji je dizajnirao arhitekta Zlatko Ugljan. 

Poslije agresije, ovdje je formiran Bosanski kulturni centar, a posjetioci ne znaju da iznad stropa stoji velika eliptična kupola u  izvornom obliku. Čak je djelimično očuvana i plava boja. Danas je vidljiv samo vrh kupole, i to sa Pozorišnog trga.