Nasilje nad ženama je problem cijelog društva a ne privatna stvar

Novac koji se izdvaja za saniranje posljedica nasilja u porodici veći je od izdataka za obrazovanje u mnogim državama svijeta, kažu zvanični podaci Svjetske banke. 

Nasilje u porodici je globalni problem, koji, ne samo da predstavlja ozbiljno kršenje ljudskih prava već i finansijsko opterećenje u mnogim segmentima društva i države. Utjecaj nasilja varira od neposrednog do dugoročnog, ostavljajući tjelesne i psihičke posljedice za žene i djevojke, uključujući i smrt. Posljedice porodičnog nasilja posebno trpe djeca. 

Stoga borba protiv nasilja nad ženama treba biti jedan od glavnih prioriteta u razvoju društva. U tom smislu, Bosna i Hercegovina je potpisnica Istanbulske konvencije koja od zemalja članica zahtijeva da sprječavaju, štite, progone i nadgledaju učestalost nasilja nad ženama i djevojčicama. 

Nalazi prve studije o rasprostranjenosti i karakteristikama nasilja nad ženama u BiH, objavljeni 2013. godine, pokazuju da su žene u BiH izložene visokom riziku od nasilja, prvenstveno u neposrednoj, intimnoj okolini s partnerom i porodicom, a potom i u široj zajednici. 

Skoro polovina žena u BiH starijih od 15 godina bilo je izloženo jednom od vidova rodno zasnovanog nasilja - psihičkom, fizičkom, seksualnom ili ekonomskom. 

INFOGRAFIKA: Ciklični krug nasilja nad ženama 

Trogodišnji program koji je pokrenula bh. direkcija UN Women, uz veliku finansijsku pomoć Švedske agencije za međunarodni razvoj i saradnju (SIDA) nosi naziv “Standardi i angažman za sprječavanje nasilja nad ženama i porodičnog nasilja u Bosni i Hercegovini”. 

Program je prvenstveno usmjeren na poboljšanje dostupnosti usluga za osobe koje su preživjele nasilje, kao što su Sigurne kuće. 

Druga komponenta projekta bit će usmjerena na šire društvo, a posebno na dječake i muškarce, kroz promociju poželjnih društvenih stavova i ponašanja prema nasilju nad ženama. 

Na današnjoj konferenciji za medije  na kojoj je predstavljen ovaj značajan projekt, govorila je Anne-Marie Esper Larsen, predstavnica ureda UN Women u BiH, istaknuvši da će glavni partneri u ovom procesu biti državne institucije za ravnopravnost spolova i organizacije civilno društvo. 

„Zadovoljstvo nam je što imamo priliku raditi na ovom izrazito važnom pitanju za Bosnu i Hercegovinu, pogotovo jer će se naš rad najviše fokusirati na lokalne zajednice i kantone, sa ciljem provedbe Konvencije Vijeća Evrope o prevenciji i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici.“

U ime Ambasade Švedske i agencije SIDA govorila je Marie Bergstrom, koja je naglasila da ova zemlja ima feministički orijentiranu vanjsku politiku. "Čvrsto vjerujemo da svaka djevojka i žena treba uživati ista prava i imati jednake prilike kao i muškarci, što podrazumijeva i pravo da formira svoje mjesto u društvu i živi svoj život u sigurnosti i miru. Žena ima pravo da gradi siguran dom, a ukoliko se taj dom pretvara u mjesto nasilja, žena nije dužna da to trpi. Posebno smo zadovoljni što su u program uvršteni i dječaci, jer Švedska u tom aspektu ima dugogodišnje iskustvo", rekla je Bergstrom

"Tek nakon što utvrdimo šta su stvarne potrebe žrtava, možemo da uspostavimo standarde za pristup kvalitetnijim uslugama. Pored toga, važno je više uložiti u ekonomsko osnaživanje žena jer svaka ekonomski osnažena žena je samopouzdana žena koja ima snage da izađe iz kruga nasilja“, poručila je Samra Filipović-Hadžiabdić, direktorica Agencije za ravnopravnost spolova BiH. 

Značajno je istaći da je Švedska, prva država s feminističkom vanjskom politikom, podržala provedbu programa. Carolina Wennerholm, specijalistica za politike o rodnoj ravnopravnosti u Švedskoj agenciji za međunarodni razvoj i saradnju (SIDA) istaknula je da je već poznato na koji način se nasilje na ženama može smanjiti, te dodala: „Ono što je sada potrebno jeste da nasilje okončamo. Ovaj problem je visoko na listi prioriteta globalne agende za razvoj, a za Švedsku je izuzetno značajno što možemo raditi na njegovom rješavanju u Bosni i Hercegovini jer ćemo tako ojačati saradnju naše dvije zemlje.“

INFOGRAFIKA: Šta mogu poduzeti žrtve nasilja u porodici