'Nacionalna geografija' traženja nestalih: Film o onima kojima mir nije došao

V.A.Z.
'Nacionalna geografija' traženja nestalih: Film o onima kojima mir nije došao
/ Amor Mašović
Četvrt stoljeća nakon rata mnoge porodice u Bosni i Hercegovini nisu pronašle smiraj.

Od 30.000 nestalih osoba u našoj zemlji i dalje se traga za oko 7 000.

Istraživački timovi Instituta za nestale osobe BiH pod vodstvom Amora Mašovića, uz pomoć Međunarodne komisije za nestale, satelitskih snimaka i svjedočenja prikupljenih u međunarodnim sudovima, do sada su uspjeli identificirati 23.000 osoba čiji su posmrtni ostaci pronalaženi u masovnim grobnicama, često sekundarnim ili tercijarnim.

Ako Mašovića danas pitate što je to što ga u ovom poslu najviše frustrira, reći će da je to muk, tišina i šutanje onih koji znaju lokacije masovnih grobnica, ali ne žele pomoći istražiteljima, niti olakšati bol onima za koje mir nikada nije došao. 

"Otišli su, a da nisu večerali, da mi je samo da se vrate, pa da im kuham", kaže jedna od nesretnih majki, kojoj se dvojica sina vode kao nestali nakon srebreničkog masakra. 

Ova majka i Amor Mašović među mnogima su čije priče prati film  Nacionalna geografija, novi dokumentarac redatelja i scenariste Harisa Pašovića, čija će se premijera održati u srijedu 19. aprila u Narodnom pozorištu u Sarajevu. 

Film se snimao na područjima oko Srebrenice, oko kojeg su masovne grobnice rasprostranjene na pojasu širine oko 100 kilometara, od Vlasenice do Zvornika. 

"Kada prvi put sagledate geografiju masovnih grobnica, zapanjujuće je saznanje da se one ne nalaze na nekim nepristupačnim područjima, već u naseljenim mjestima, pored cesta, u dvorištima. Strašna je činjenica da masovne egzekucije nisu bile tajne, da su se vršile pred javno, pred svjedocima", ističe Haris Pašović, govoreći o filmu. 

"Zatočenja hiljada muškaraca, egzekucije i bacanja ubijenih Bošnjaka u masovne grobnice, zatim raskopavanje tih masovnih grobnica i transport dijelova tijela pomiješanih sa zemljom i ponovno bacanje u sekundarne masovne grobnice, i ponovno zatrpavanje - opisuje operaciju masovnog zločina. Mi moramo shvatiti značaj genocida izvan političkog i sentimentalnog. Da bismo spriječili ekstremizam i da bi ispunili svoj zadatak prema Evropi i svijetu, prema civilizaciji, mi moramo razumjeti činjenice i svjedočiti o ovom najvećem zločinu i njegovim posljedicama", rekao je Pašović.

On ističe kako ekipa filma, ali i cjelokupna javnost BiH, duguju neizmjernu zahvalnost istražiteljima Amoru Mašoviću,  Sadiku Selimoviću, Ismetu Nukiću, profesoru Kešetoviću i mnogim drugima koji svakodnevno nastoje osigurati smiraj onima čiji je život nakon rata pretvoren u svakodnevno čekanje.

"Kada nas pitaju zašto još jedan film o prošlosti, naš je odgovor da je problem nestalih problem sadašnjosti. Ti ljudi koji čekaju, oni žive sadašnjost, a ne prošlost. Samo u Srebrenici traga se za još 1 100 lica. Film je posvećen ne samo onima koji su nestali već i onima koji ih i dalje čekaju. Mlade generacije bilo koje nacije, rođene nakon rata, zasigurno nisu krive za rat, ali zaslužuju da se iznese kompletna i dokumentirana istina", kaže Pašović na konferenciji za medije povodom premijere njegovog filma Nacionalna geografija.    

 "Nestali su najtragičnija posljedica rata" počinje svoju izjavu Amor Mašović, glavni protagonista filma. "Najtragičnija, jer i oni koji su izgubili svoje najmilije, a imali su priliku da se oproste s njima, da ih ukopaju, mogli su pronaći neki smiraj. Za 7 000 porodica koje i dalje traže, smiraja nema. Nedavno, nakon što smo na Trebeviću ekshumirali ostatke dvojice muškaraca, bio sam u prilici da nazovem sestru jednog od njih. Odmah nakon što sam se predstavio, ona me pitala - jeste li mi to našli brata? Dvadeset i dvije godine ovim ljudima je to svakodnevica, a svi događaji koji bi predstavljali radost za nekog drugog, ovima su samo fragmenti u čekanju. Polazak unuka u školu, diploma, vjenčanje, prirodne smrti... za njih su to samo epizode u procesu čekanja", objašnjava Mašović. 

"Svi mi moramo pokazati svoju društvenu odgovornost i raditi na sprečavanju novog ljudskog zla. Ja sam zahvalna Harisu Pašoviću na ogromnoj umjetničkoj intuiciji što ovim filmom šalje poruku da žrtve ne smiju biti zaboravljene. Umjetnici kroz umjetnički rad moraju poticati društvo da govori o ratu i žrtvama", rekla je Marijela Margeta Hašimbegović, direktorica Narodnog pozorišta u Sarajevu gdje će se u srijedu 19. aprila u 19.30 održati premijera filma Nacionalna geografija, uz kratki film Traganje.

Ulaznice se mogu podići na blagajni Narodnog pozorišta. 

Reditelj: Haris Pašović; Direktor fotografije je Alen Alilović; Snimatelj tona: Igor Lončarević; Montažer: Goran Lončarević Goc; Prevoditeljica: Senada Kreso. Izvršni producent: Ismar Hadžiabdić; Post-produkcija: “Source”. Koproducent: “L’Agence a Paris.”

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Povezano

/ Najnovije