Mostarski platani postali legla šišmiša i izvor zaraze za stabla

Ovo tvrdi magistar poljoprivrede pejzažne arhitekture Bojan Spasojević koji svoje znanstvene radove temelji na potrazi za rješenjima za spašavanje preostalih mostarskih spomenika parkovne arhitekture.

„Devastacija urbanog zelenila je izraženi fenomen u Mostaru za koji nitko ne mari. To se jasno iščitava iz činjenice da je Mostar imao šest spomenika parkovne arhitekture, od čega je danas ostala sam aleja platana iz austrougarskog doba. Ostali su uništeni u ratu i poratnom razdoblju, jer nisu bili adekvatno održavani, a imali su svakakva oštećenja. Tu su stare košćele kod Roznamedžijine džamije, lipa unutar Karađozbegove džamije, koje su posječene, te magnolija i paulovnija kod Doma zdravlja i bršljan kod manastira Ortiješ“, kazao je Spaosjević.

Jedina preostala aleja platana je u jako lošem stanju, a program koji je potreban za spas stoljetnih zelenih ljepotana u gradu na Neretvi, odgovorni ne prepoznaju.

Aleja platana od 220 prekrasna stabala zasađena je 1887. godine po nalogu tadašnjeg gradonačelnika Mujage Komadine u čast dolaska princa Rudolfa, koji se 1888. godine vjenčao sa Štefanijom. Prema kazivanjima povjesničara, drvorede su čuvali stražari.

Platani mogu živjeti oko 400 godina, a s obzirom na to da je mostarskim oko 130 godina, onda su ta stabla još relativno mlada.