Moć jezika: Zašto je važno napominjati na pogrešnu terminologiju iz RS?

Entitetska granica, zajedničke institucije, državna zajednica - ovo su termini koji se svaki dan čuju iz usta političara bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska. 

Iako su ovi, ali i mnogi drugi koji se koriste u političkom diskursu u Republici Srpskoj, više puta označeni kao neustavni i, što je još važnije, netačni, oni se i dalje koriste.

Ne postoji duža izjava, intervju ili govor jednog političara koji dolazi iz ovog bosanskohercegovačkog entiteta bez barem jednog ovakvog termina. 

Trending

Namirite se na vrijeme: Trgovine u Federaciji BiH neće raditi ni u nedjelju, ali ni u ponedjeljak

Poznato je i da je protest, koji je započet zbog podizanja optužnice protiv predsjednika RS Milorada Dodika i v. d. direktora Službenog glasnika RS Miloša Lukića, nazvan 'Granica postoji'.

Ipak, 2000. godine je Ustavni sud Bosne i Hercegovine odlučio kako je neustavan termin 'granica', koji se spominjao u Ustavu entiteta RS. Termin je zamijenjen sintagmom 'međuentitetska linija razgraničenja', odnosno administrativna linija. 

Što se tiče izraza 'zajedničke institucije', u januaru 2023. godine, po apelaciji Denisa Zvizdića, Ustavni sud je proglasio termin neustavnim. Kako je navedeno u obrazloženju, Ustav Bosne i Hercegovine ne prepoznaje ovaj termin, već u njemu stoji samo sintagma 'institucije Bosne i Hercegovine'. 

Ipak, i pored ovih odluka, prevashodno predstavnici vlasti u manjem bh. entitetu insistiraju da se ovi termini koriste, te odbacuju odluke koje govore drugačije. Zašto je to tako? Ovo je, između ostalog, ekipa portala Radiosarajevo.ba pitala Adisa Maksića, eksperta za politički diskurs i profesora na Odsjeku međunarodnih odnosa i diplomatije na Univerzitetu Burch. 

Na početku razgovora, pitali smo profesora Maksića kako generalno vidi stanje političkog diskursa, odnosno poruka koje se šalju, u našoj zemlji. 

"Mislim da vas odgovor neće iznenaditi. Reći da je to stanje mizerno je koristiti blagu riječ. Dovoljno je samo nakratko slušati teme o kojima govore političari, i koje dominiraju medijima. U ovom kontekstu svi spominju Dodikovu priču o otcjepljenju koja traje od 2006. godine, dakle punih 17 godina. I zaista, tom retoričkom fantaziranju, a ne bilo kakvim djelima duguje i politički uspon. 2006. ga je dovelo do prve pobjede na izborima, i od tada ga održava", kaže Maksić i dodaje:

"Međutim, sva bijeda našeg politickog diskursa se emitira i iz bezbroj drugih izvora, i dolazi sa svih strana naših političkih podjela. Umjesto debata o sadržaju i posljedicama konkretnih politika dobijamo ad hominem napade. Svaki pokušaj kompromisa etiketira se kao izdaja, najsitniji gafovi se koriste za ocrnjavanje karaktera, folkloriziraju se i politiziraju komemoracije stradanja, plemeniti koncepti kao 'građanska država' ili 'samoopredljenje naroda' pretvoreni su u obične floskule i pokliče ljudi koji ne znaju niti pokušavaju saznati šta oni ustvari znače. Sve to dok multietnička kriminalna hobotnica vlada i ulicama i tenderima, dok cijene divljaju, dok su redovi pred njemačkom ambasadom sve bliži platou Skenderije.

I ne samo da se ovo dešava paralelno, već upravo zbog katastrofalnog diskursa, tako da vrlo malo prostora ostaje za evaluaciju kvaliteta vladavine i njenog uticaja na život prosječnog čovjeka."

Pitali smo profesora Maksića i šta vidi kao ključni problem Bosne i Hercegovine - insistiranje na ovoj vrsti tema u javnosti ili korištenje netačnih termina, kao što to vidimo većinom u bh. entitetu RS. 

"Ovo dvoje je povezano jedno s drugim. Termini se mahom i koriste pogrešno ili netačno iz političkih razloga, odnosno jer su stavljeni u službu etnonacionalnog inžinjeringa koja ih dekontestualizira, odnosno vadi iz njihovog vremena i prostora. Već sam spomenuo 'građansku državu' i 'samoopredjeljenje naroda', ali tu mozemo dodati i termine poput 'pravda', 'demokratija', 'vladavina prava' i slično", kaže Maksić, a naglašava da su to sve univerzalni termini, koje preferiraju svi građani Bosne i Hercegovine.

Dodaje još: 

"Sve su ovo termini koji izazivaju pozitivnu reakciju, jer ko ne bi volio da živi u modernoj građanskoj državi jednakih građana, gdje vlada zakon, koja odražava samoopredjeljene njenog naroda?

Međutim, kada se koriste u našem zamršenom kontekstu, političko stvaralaštvo ne odražava se u njihovom paušalnom retoričkom lansiranju kako bi rasplamsali maštu naroda, vec u nuđenju konkretne vizije kako iz ove zamršenosti doći do njih. Od naših elita dobijamo ono prvo jer je ono  vješt alat za održavanje njihovih fotelja, i jer niti žele niti znaju ovo drugo." 

Zanimalo nas je - Koja je moć jezika u politici? 

"Odlično pitanje koje pokazuje da se u svim porama naše svakodnevne upotrebe jezika kriju etnopolitičke retoričke igrarije. Ovim konstrukcijama se Bosna i Hercegovina pokušava predstaviti kroz metaforu bračne zajednice. Kao da ona nema nikakvo dublje značenje nego kao dogovor između bračnih partnera. Pošto, kao što znate, neskladni brakovi najčešće završavaju razvodom, ti termini služe kao svojevrsna prijetnja raspadom zemlje", govori Maksić i daje konkretan primjer iz oba bh. entiteta. 

"Pogledajte vremensku prognozu na RTRS-u. Teško im je izgovoriti 'Bosna i Hercegovina', pa umjesto toga preko jezika prevaljuju puno komplikovaniju 'Republika Srpska i Federacija BiH'. Na ovo dobijamo odgovore poput nespominjanja punog naziva Republike Srpske, odnosno korištenja skraćenice RS. Tako se formira jedna konstantna jezička sprega koja vezuje sa etničkim politikama skoro sve, čak i kada su u pitanju vrijeme, sport, poljoprivreda, saobraćaj…dodajte šta želite. To održava podjele između običnih ljudi, a naravno ni najmanje ne remeti funkcionisanje hobotnice koju sam spomenuo", objašnjava Adis Maksić. 

Iako se pogrešna terminologija koristi većinom u RS, Maksić naglašava i da su političari u entitetu Federacija BiH također krivi za isti slučaj. 

"Etnička prepucavanja su tek dio ove priče. Stranke se ponašaju ne kao politički takmičari, vec kao suprotstavljene oligarhije. Traži se i najsitniji komad prljavog veša iz privatnog života kako bi se osporio nečiji karakter, moral, ili pripadnost vjeri. I dok se morališe koristeći najlukavije spinove, sve stranke se ponašaju ne kao predstavnici građana, već kao grupe moćnika koji vrebaju iz ćoška da preuzmu vlast od onih drugih.

Jer kada dođu na vlast, najbitnija tema nije šta će uraditi, vec ko će dobiti koje ministarstvo, kontrolu nad telekomom, ovom ili onom državnom agencijom", kaže profesor, pa dodaje i da nešto što je normalno u drugim državama, nikada nismo vidjeli u našoj zemlji. 

"Tome naravno doprinosi i javnost - sjetite se samo s kojom se pompom pratila raspodjela fotelja nakon proteklih izbora, a koliko malo se govorilo o tome šta će uraditi oni koji sjednu u njih. Zašto ne bi jedna vlast ostavila na poziciji nekog funkcionera iz prijašnje vlasti koji je imao dobre rezultate? Takvo što je u BiH misaona imenica, jer od kvalifikacija je puno bitnija lojalnost", kaže profesor Adis Maksić. 

Za kraj razgovora, ekspert za diskurs nam je otkrio koje je rješenje da se ovakve stvari iskorijene iz bosanskohercegovačke političke javnosti. 

"Ovo je pitanje od million maraka.... Sve što sam gore spomenuo je dio kruga koji gotovo pa da je začaran. Naš diskurs je u ovom stanju jer ga oblikuju manipulativne elite, a te iste elite dobijaju glasove na izborima upravo jer ta manipulacija uspjeva. I nije ni čudo što uspjeva, jer ljudi su emotivna bića, a emotivna zaostavština iz rata je ogromna.

Svako vrijeđanje države i entiteta ili spominjanje stradanja iz prošlosti dotiče i ratne rane, i sjećanja na desetine hiljada izgubljenih života. I tako izaziva takmičenje sa druge strane ko ce najžustrije odgovoriti, a oni koji u tom takmičenju ne žele da učestvuju lako poprimaju epitet slabića, ili čak izdajica.

Naravno, rješenje bi bilo u obrazovanju, koje bi učilo nove generacije da prepoznaju političke manipulacije, razvijaju samostalno racionalno promišljanje, i razviju refleksiju prema sopstvenim emotivnim reakcijama.

Međutim, to je dug proces koji kod nas nije ni započet jer iste te elite kontrolišu obrazovni sistem i kroz konstantne eskalacije drže nivo etničkih solidarnosti iznad svakih drugih. Nažalost, problem zatrovanog diskursa je postao i puno širi, I sve je teže očekivati i pomoć iz vana. Vidimo da je on zadnjih godina proizveo duboke društvene polarizacije i u nekim zrelim demokratskim sistemima, počev od onog najmoćnijeg- SAD-a", rekao je na kraju razgovora za portal Radiosarajevo.ba profesor Adis Maksić.