Mahmutović o kažnjavaju djece: Sramni primjer kršenja temeljnih prava

Povodom, kako je naveo, nedopustivog, eklatantnog primjera neosnovanog kažnjavanja i diskriminacije povratničke djece u entitet RS, a koja su odlukom direktorice OŠ "Petar Kočić" u mjestu Sjenina Rijeka kod Doboja kažnjena smanjenjem vladanja zbog odsustva sa nastave 25. novembra 2020. godine - na Dan državnosti Bosne i Hercegovine, zamjenik ministra za ljudska prava i izbjeglice Dževad Mahmutović uputio je otvoreno pismo direktorici Mevlidi Dervišefendić i članovima Školskog odbora spomenute škole. 

"Riječ je o svjesnom ignoriranju važećih zakona Bosne i Hercegovine koji su na snazi, konkretno Zakona o proglašenju 25. novembra Danom državnosti BiH, a kojim je određeno da "na Dan državnosti državni organi, preduzeća i druga pravna lica ne rade". Ustavni sud Bosne i Hercegovine je u predmetu U 22/16, rješavajući zahtjev 30 poslanika Narodne skupštine Republike Srpske, donio odluku kojom je konstatirao da je Zakon o proglašenju 25. novembra Danom državnosti Bosne i Hercegovine donesen 6. marta 1995. godine kada je Republika Bosna i Hercegovina bila međunarodno priznata država i članica Ujedinjenih naroda", podsjeća Mahmutović, citirajući dijelove Odluke Ustavnog suda: 

"Ustavni sud zapaža da se datum 25. novembar odnosi na Prvo zasjedanje Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja BiH, koje je održano 25-26. novembra 1943. godine u Mrkonjić Gradu. …značaj ovog datuma je u tome što je donesena odluka o konstituiranju BiH kao ravnopravne federalne jedinice u jugoslovenskoj federaciji. Predsjedništvo ZAVNOBiH-a je bilo sastavljeno na način koji je odražavao ravnopravnost svih naroda u BiH (predsjedavao je dr. Vojo Kecmanović, a zamjenici su bili Avdo Humo, Đuro Pucar Stari, Aleksandar Preha, te sekretar Hasan Brkić). 

Šta kaže Ustavni sud

Na tom zasjedanju je donesena i Rezolucija ZAVNOBiH-a, u kojoj je najprije istaknuto da su se "prvi put u istoriji BiH sastali predstavnici srpskog, muslimanskog i hrvatskog naroda, povezani čvrstim bratstvom u ustanku, s ciljem da na osnovu rezultata oružane borbe naroda Jugoslavije i naroda u BiH donesu političke odluke koje će otvoriti put našim narodima da urede svoju zemlju onako kako to odgovara njihovoj volji i interesima". 

U Rezoluciji je, također, navedeno: 

"Narodi BiH vijekovima su živjeli zajedno, međusobno izmiješani i povezani zajedničkim interesima", te da "hoće da njihova zemlja, koja nije ni srpska, ni hrvatska, ni muslimanska, nego i srpska, i muslimanska, i hrvatska, bude slobodna i zbratimljena BiH u kojoj će biti osigurana puna ravnopravnost i jednakost svih Srba i Muslimana i Hrvata". 

Ustavni sud BiH je, prema Mahmutoviću, zaključio da je 25. novembar datum koji je vezan za historiju srpskog naroda jednako kao i hrvatskog i bošnjačkog, odnosno da ovaj datum nije povezan s događajem koji je srpski narod na bilo koji način isključio. 

"Naprotiv, kako je konstatirao Ustavni sud, može se zaključiti da ovaj datum predstavlja simbol zajedničke antifašističke borbe svih naroda u BiH u II svjetskom ratu i njihove težnje da BiH bude ravnopravna federalna jedinica u bivšoj Jugoslaviji, kao i da narodi koji u njoj žive budu ravnopravni. Ustavni sud smatra da 25. novembar kao datum, čije se obilježavanje kao državnog praznika nastavilo u BiH i nakon raspada bivše Jugoslavije, ima simboliku kolektivnog zajedničkog sjećanja koje može doprinijeti jačanju kolektivnog identiteta kao vrijednosti koje imaju poseban značaj u multietničkom društvu koje se zasniva na uvažavanju i poštovanju različitosti kao osnovnih vrijednosti modernog demokratskog društva", podsjeća zamjenik državnog ministra. 

Nadalje, Mahmutović ističe da u Odluci Ustavnog suda BiH je posebno naglašeno da "načelo kolektivne jednakosti konstitutivnih naroda nameće obavezu entitetima da ne diskriminiraju, u prvom redu, one konstitutivne narode koji su, u stvarnosti, u položaju manjine u odgovarajućem entitetu". 

"Na sramnom primjeru iz OŠ "Petar Kočić" očito je kako je izricanjem kazne smanjenja vladanja učenicima koji su bili odsutni sa nastave na Dan državnosti BiH došlo do kršenja temeljnih principa vladavine prava koja podrazumijevaju obavezu poštivanja i usklađenosti nižih zakona i drugih propisa sa zakonima i propisima na višim nivoima vlasti. 

Vi koji kršite zakone... 

Umjesto poštivanja važećeg Zakona o proglašenju 25. novembra Danom državnosti BiH, dodao je Mamutović, koriste se najrigidnije mjere kažnjavanja onih koji Zakon poštuju i koji slave navedeni državni praznik, a što ne smije biti prešućeno, niti će ostati bez reakcije. 

"Naprotiv, pružit ćemo svu potrebnu podršku povratnicima čija djeca su žrtve diskriminacije u vidu pravne, stručne i svake druge vrste pomoći kako bi se suzbile ovakve i slične retrogradne pojave u svakom dijelu Bosne i Hercegovine, bez izuzetka. 

Vas koji kršite zakone i ne poštujete državu u kojoj živite ćemo represivnim metodama prisiliti na to. Zaštita prava svih građana, a pogotovo povratnika kao najugroženije kategorije, te poštivanje zakona države obaveza je svih i u svakom dijelu BiH, pa tako i u entitetu RS. Selektivna primjena zakona i propisa u funkciji diskriminacije drugog i drugačijeg je nedopustiva i predstavlja svjesno urušavanje principa vladavine prava i povjerenja građana u pravni sistem i institucije u Bosni i Hercegovini, a to niko iole društveno osviješten ne smije dozvoliti bez obzira na krajnje namjere svojih političkih mentora, odnosno nalogodavaca", zaključio je Mahmutović.