Ljubavi i ćeif: Zoran u misiji spašavanja bosanskog brdskog konja

Krdo bosanskih brdskih konja u selu Vrtoče, na imanju Zorana Radoševića, presudno je za spas ove vrste ugroženih životinja od izumiranja. Od 150 sačuvanih primjeraka u cijelom svijetu, svaki četvrti konj ove pasmine živi na Zoranovoj farmi nadomak Bosanskog Petrovca.

Koliko su izuzetni njegovi riđi ljubimci, toliko je neobičan i njihov vlasnik. Kada je ovaj mladi povratnik prije desetak godina izgradio prvo etno selo u ovom dijelu BiH, priznaju mještani, mnogi su pomislili da je „malko ćaknut“. Danas je njegovo imanje jedna od glavnih turističkih atrakcija u Unsko – sanskom kantonu, piše Srpskainfo.

Zoran Radošević kaže da se i bosanskim brdskim konjima, kao i izgradnji etno sela, posvetio iz čiste ljubavi i ćeifa, mada priznaje da njegova mala ergela ima veliki turistički potencijal: jednog dana kad se, ako bude sreće, sve kockice poslože.

"Prve konje bosančiće kupili smo od propale ergele „Borike“ kod Rogatice prije godinu dana. Bili su gladni i napaćeni, ali izdržljiva je to vrsta", kaže Zoran Radošević.

Gazda objašnjava da ih ima 40 i da svaki od njih, do najmlađeg ždrijebeta, ima uredne papire, provjeren pedigre i upis u matične knjige. Trošak je to, i veliki posao, ali i jedini način da se bosanski brdski konj sačuva od izumiranja.

"Uz Envera Žigu, koji je jedan od pionira očuvanja ove pasmine, u svemu mi je najviše pomogao Slovenac Anton Dolinšek, poznati hipolog i veliki ljubitelj bosanskih brdskih konja, koji danas ima ergelu u Sloveniji i koji je mnogo uradio na spasavanju ove pasmine", kaže Radošević i dodaje da je Dolinšek, iako Slovenac, predsjednik Međunarodnog udruženja uzgajivača bosanskih brdskih konja.

Tako je na Veterinarskom fakultetu u Ljubljani uspostavljen i uzgojni program za očuvanje bosanskog brdskog konja.