La Stampa: 'Sarajevo, zemlja crvena od krvi'

Ovdje je Evropa umrla, dva puta. Ovdje je zemlja crvena od mnoge prolivene krvi. Godine 1914. prolila su je dva hica, a prije dvadeset godina barbari su je hiljadu dana prolijevali kao vodu. 

Ovim riječima talijanska La Stampa počinje svoju priču o glavnom gradu Bosne i Hercegovine pod naslovom "Sarajevo, grad u kojem je zemlja crvena od krvi i u kojem je Evropa umrla dva puta"

U reportaži ugledne novine piše da u Sarajevu svi "misle još uvijek na prošlost" i da je to grad u kojem je Evropa pokazala da nema savjesti. 

"Morate doći ovdje da biste shvatili sebičnost ljudi koji su dozvolili ubijanje grada. No, uprkos silnom razaranju koje je pretrpilo, Sarajevo širi svoje ruke. Siva i sumorna predgrađa postupno postaju živa iako su rane grada vidljive na betonskim zgradama. Gledajući ih dobijete želju da ih dodirnete, jedan po jedan, te ožiljke koje su ostavile bombe i mitraljezi", piše La Stampa. 

Talijanska novina o Sarajevu piše kao o gradu sakrivenom među planinama u kojem iznad krovova zgrada izviruju kupole crkava i minareti džamija. 

Nedaleko od Sarajeva, u Gornjoj Maoči, žive vehabije, bradati fundamentalisti koji žive po šerijatu, navodi talijanska novina. "A planine pružaju ruke prema gradu..."

"To je grad koji nema naciju, ali svi imaju vlastite običaje i svoj ​​jezik. Međutim, dva pucnja prije stotinu godina promijenila su sve. Datum koji nije značio više od jednog dana na kalendaru, ali je započeo jedno drugačije razdoblje. Na mjestu na kojem je Gavrilo Princip ubio austrougarskog prestolonasljednika Franza Ferdinanda nalazi se muzej, jedan od rijetkih u kojima ne prokišnjava. Međutim, predmeti iz njegove postavke ne mogu dočarati posljedice i tragičnost ovog čina."

La Stampa navodi i da godišnjica obilježavanja Sarajevskog atentata ukazuje na još uvijek duboke podjele. Od 19. do 21. juna u Sarajevu će se održati velika naučna konferencija, no neke zemlje, kao što su Srbija i Francuska, ne žele učestvovati i na svoj način će obilježiti godišnjicu. 

"Neki su se povukli, ali nema veze. Već imamo 140 radova iz 27 zemalja. To nije loše za lokalni institut kakav je naš. Gavrilo će za Srbe oduvijek biti heroj, a za druge terorista, no to nije ispravan historijski pristup. On je bio izmanipulisan od strane srpskih vojnih krugova, no rat su željeli i autrijski vojni krugovi. Problem za nas je sjećanje. Ne možemo promijeniti historiju izmišljajući bolju prošlost, a ne možemo je ni zanemariti" rekao je za La Stampu Husnija Kamberović, direktor Instituta za historiju u Sarajevu. 

O drugom ratu, koji je završio prije 20 godina, Bosanci pričaju sa nekom vrstom tužnog ponosa. Razočaranje je prisutno na svakom koraku, a velika većina ljudi još uvijek razmišlja o prošlosti.

"Problem je u tome što ovdje svi žive u prošlosti, niko ne gleda prema naprijed." priča za La Stampu mladi novinar Marin Beršić i dodaje: "U svijetu je kriza povijesni trenutak, ovdje je stanje uma. Svi tvrde da su žrtve, Bošnjaci, Srbi, Hrvati."