Križ i queer – vjernici se outuju
Tokom intervjua za posao u katoličkoj socijalnoj udruzi podnositeljici prijave na konkurs je jasno stavljeno do znanja: brak s njenom suprugom će biti tolerisan, ali samo dok o tome ne govori previše.
Jedna zaposlenica Caritasa desetljećima je skrivala svoju lezbijsku vezu, jedan učitelj vjeronauke se jedva usuđuje izaći na ulicu sa svojim partnerom. Jedna zaposlenica biskupije je pak dobila odluku o raskidu radnog odnosa kad je otkrila svoje građansko partnerstvo sa ženom, piše DW.
U ekskluzivnom dokumentarcu ARD-a, 100 queer katolikinja i katolika prvi put se javno očituje o svojim iskustvima u crkvi i njenim institucijama. Istodobno, je objavljeno saopćenje više od 100 vjernika pod nazivom "Out u Crkvi" u kojem se protestuje protiv odredbi zakona o radu i netransparentnog sustava koji dopušta samovolju i prijetnje zaposlenicima.
Tragedija u Turskoj: Helikopter pao na bolnicu, ima poginulih
Poseban zakon o radu za crkve
S oko 1,3 miliona zaposlenih, Protestantska i Katolička crkva drugi su najveći poslodavac u Njemačkoj nakon javnog sektora. Iako je Opći zakon o jednakom postupanju namijenjen sprječavanju diskriminacije na temelju vjere i spolnog identiteta, mnogi katolički zaposlenici moraju strahovati za svoj posao. Jer crkve u Njemačkoj, tako je regulirano ustavom, imaju opsežno pravo na samoodređenje, što uključuje i vlastiti zakon o radu.
Svako ko radi za Katoličku crkvu ili katoličke institucije mora pristati na posebne odredbe u svom ugovoru o radu koje prodiru duboko u privatnu sferu i zabranjuju osobama koje su queer, odnosno neheteroseksualne ili cisrodne, da budu otvorene po pitanju svog identiteta. Istospolni brak bi u konačnici mogao dovesti do otkaza.
Stalni strah za posao
Međutim, crkveni zakon o radu daje kadrovskim menadžerima toliko slobode da zaposlenici postaju ovisni o pojedinačnim donositeljima odluka. Strah od otkrivanja i, u najgorem slučaju, gubitka posla je sveprisutan za queer katoličke zaposlenike. U intervjuima za ARD, mnogi opisuju psihološki stres koji iz toga proizilazi.
U nekim slučajevima, pogođene osobe su očito pod pritiskom svojih nadređenih. "To je često vrlo suptilno u crkvenom sistemu", kaže službenik zajednice i suiniciator "Out in Church", Jens Ehebrecht-Zumsande. On se sjeća situacije u kojoj nije pristao na premještaj, a odgovorna osoba mu je odgovorila da bi u svom "posebnom načinu života" trebao bolje učiniti ono što se od njega očekuje.
Thomas Schüller, direktor Instituta za kanonsko pravo na Westfälische Wilhelms-Universität Münster, također smatra da su takva iskustva omogućena katoličkim radnim pravom. On stalno savjetuje zaposlenike koji dolaze u sukob s crkvenim radnim zakonom.
Schuller kaže da ne postoji pravna sigurnost za queer zaposlenike u Katoličkoj crkvi i njezinim institucijama.
Političari žele razgovarati o reformi
Osim toga, postoji i homofobična atmosfera koju njeguje crkveno vodstvo u Vatikanu. Doduše papa Franjo se izrazio pomirljivim riječima o queer osobama – ali u Katekizmu, službenoj kompilaciji temeljnih katoličkih uvjerenja, homoseksualnost se, s pozivanjem na Bibliju i dalje opisuje kao "loša aberacija" i poziva homoseksualne ljude na "čistoću". U proljeće 2021. Vatikan je zabranio blagoslov homoseksualnih parova jer Bog ne blagoslovi "grijeh".
Nijedan predstavnik klera iz Vatikana nije bio spreman govoriti za ARD. Od njemačkih biskupija, unatoč brojnim zahtjevima, samo je biskup Aachena Helmut Dieser dao intervju. O povrijeđivanju queer osoba on kaže: "Izvinjavam se u ime Crkve za ljude koji su povrijeđeni u svojim pastoralnim susretima s Crkvom, neshvaćeni, prisiljeni razmišljati u smislu određene pozicije koju sami ne mogu prihvatiti."
Biskup Dieser vidi potreba za reformom radnog prava, ali njemački biskupi su podijeljeni po tom pitanju.
U koalicijskom sporazumu, vladajuća Semafor koalicija najavila je da će s crkvama ispitati kako bi se crkveni radnički zakon mogao uskladiti s državnim pravom. No, vlast to ne može propisati crkvama – ovdje je važnije crkveno pravo na samoopredjeljenje. A vjeroučitelj će svoju vezu i u budućnosti morati držati u tajnosti, piše DW.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.