Konačna presuda Stanišiću i Simatoviću: Posljednja šansa da agresija Srbije na BiH bude dokazana

7
L. Memčić
Konačna presuda Stanišiću i Simatoviću: Posljednja šansa da agresija Srbije na BiH bude dokazana
Foto: EPA - EFE / Franko Simatović i Jovica Stanišić

Mehanizam za međunarodne krivične sudove (MMKS) donijet će danas, 31. maja, konačnu presudu u predmetu protiv Jovice Stanišića i Franka Simatovića, bivših rukovodilaca srbijanske Službe državne bezbjednosti (SDB).

Ovom presudom rad Haškog tribunala na procesuiranju zločina počinjenih tokom rata u Bosni i Hercegovini će biti završen.

Važno je naglasiti da Haški tribunal do sada nije osudio nijednog državnog funkcionera Srbije za umiješanost i zločine počinjene tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu.

Veliki požar u Sarajevu: Gori kuća, vatrogasci na terenu

Veliki požar u Sarajevu: Gori kuća, vatrogasci na terenu

Ko su Jovica Stanišić i Franko Simatović?

Jovica Stanišić bio je šef Resora državne bezbjednosti tj. UDB-e, srbijanske tajne službe između 1991. i 1998. godine. Stanišić je naoružao i komandovao srpskim paravojnim formacijama, a neke od njih su Crvene beretke, Arkanovi tigrovi, Škorpioni..., tokom rata u Hrvatskoj u Bosni i Hercegovini.

Franko Simatović "Frenki" bio je srbijanski obavještajac, komandant specijalnih snaga UDB-e Srbije. Bio je osnivač Jedinice za specijalne operacije (JSO).

Za šta se terete?

Posljednjom izmijenjenom optužnicom se Stanišić i Simatović terete da su od aprila 1991. do decembra 1995. godine učestvovali u udruženom zločinačkom poduhvatu (UZP) na čelu s tadašnjim predsjednikom Srbije Slobodanom Miloševićem. Cilj je bilo uklanjanje većine Bošnjaka i Hrvata s dijelova teritorija BiH i Hrvatske. Milošević je preminuo prije okončanja sudskog postupka u Haagu.

Tužilaštvo tvrdi da su Stanišić i Simatović dijelili zločinačku namjeru

Tužilaštvo tvrdi da su Stanišić i Simatović dijelili zločinačku namjeru

Optužnica navodi da su Specijalne jedinice SDB-a Srbije, počinile zločine u gradovima i selima u općinama Bijeljina, Bosanski Šamac, Doboj, Sanski Most, Trnovo i Zvornik.

Prvostepena presuda Haškog tribunala potvrdila je da je Srbija bila upletena, uglavnom kroz svoje policijske i sigurnosne službe, u rat u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini.

Također je dokazano da je Slobodan Milošević bio dio zločinačkog poduhvata za istjerivanje Hrvata i Bošnjaka iz nekih dijelova BiH i Hrvatske. Prema ovoj presudi, Tužilaštvo nije van razumne sumnje dokazalo da su optuženi Stanišić i Simatović učestvovali u udruženom zločinačkom poduhvatu.

U presudi se navodi da je Služba državne bezbjednosti Srbije bila informisana o događanjima u BiH i Hrvatskoj te da je imala pristup ogromnoj količini informacija o događajima na terenu u Hrvatskoj i BiH, uključujući i one o počinjenju zločina.

Stanišić je, kako je navedeno u presudi, 1992. godine, razgovarao sa Radovanom Karadžićem, bivšim predsjednikom entiteta RS i presuđenim ratnim zločincem, te mu rekao: "Ne znam koliko vi znate, ali mi znamo sve".

Slobodan Milošević i Jovica Stanišić
Foto: EPA - EFE: Slobodan Milošević i Jovica Stanišić

Krajem juna 2021. godine, MMKS je nakon obnovljenog postupka osudio na po 12 godina Jovicu Stanišića i Franka Simatovića za pomaganje i podržavanje zločina koje je počinila specijalna jedinica Službe državne bezbjednosti (SDB) na području Bosanskog Šamca.

Oni su tada oslobođeni odgovornosti za druge zločine koje su počinile srpske jedinice na drugim mjestima u BiH i Hrvatskoj tokom ratova početkom 1990-ih.

Stanišić i Simatović: Odbrana traži oslobađajuću presudu za zločine u Bosanskom Šamcu

Stanišić i Simatović: Odbrana traži oslobađajuću presudu za zločine u Bosanskom Šamcu

Krajem januara ove godine održana su žalbena ročišta u kojima su Odbrane zatražile da MMKS ukine kazne i presudu preinači u oslobađajuću, dok je Tužilaštvo u Haagu u odgovoru navelo da Vijeće nije pogrešno zaključilo.

Tužilaštvo je navelo da Stanišić i Simatović ne samo da su znali da su drugi učesnici imali zločinačku namjeru nego su je i sami dijelili.

Stanišić i Simatović su prvobitno 2013. godine oslobođeni krivice, ali je Žalbeno vijeće 2015. ukinulo oslobađajuću presudu, zaključivši da su napravljene ozbiljne pravne i činjenične greške.

Ponovljeno suđenje počelo je 2017. godine, a oni su se tokom postupka izjasnili da nisu krivi.

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Komentari

Prikaži komentare (7)

/ Povezano

/ Najnovije