Komemoracija Dubravku Lovrenoviću: Volio je Bosnu, njenu historiju, stećke...
U velikom amfiteatru Filozofskog fakulteta u Sarajevu danas je održana komemoracija bh. akademiku i historiografu, a sala je bila premala da primi poštovaoce lika i djela Dubravka Lovrenovića.
Komemorativna sjednica započela je minutom šutnje, nakon čega se prisutnima obratio dekan Filozofskog fakulteta Salih Fočo koji je rekao da je Lovrenović otišao u najvećem naponu intelektualne snage.
Fočo je naveo da je Lovrenović bio veliki zaljubljenik u historiju i da je branio autonomnost historije Bosne i Hercegovine, napomenuvši da je pristupanju Akademiji nauke i umjetnosti BiH rekao da se "odriče svog hrvatstva u korist Bosne".
Podsjetio je da je ta njegova izjava odjeknula u bh. medijima.
"Smrt Dubravka je neizmjeran gubitak za Filozofski fakultet i BiH. Stećci kao njegova opsesija ostat će da svjedoče da ima Bosne", rekao je Fočo, podsjetivši da je Lovrenović zaslužan što su stećci zaštićeni UNESCO-om.
Fočo je dodao i da su ga voljeli i profesori i studenti.
Na komemoraciji se obratio i asistent profesora Lovrenovića Emir Filipović. Duraković je naveo da je Lovrenović historiji pristupao zdravorazumski i na svoj način, te da je ostavio velika djela iza sebe. Također je dodao da je iza sebe ostavio značajno djelo bh. historiografije, koje je, nažalost, ostalo u rukopisu.
Ispred Odsjeka za historiju prisutnima se obratio i profesor Adnan Busuladžić.
Busuladžić je ispričao nekoliko anegdota iz njihovog zajedničkog druženja i rada, navodeći da je volio da se šali čak i kada je bio teško bolestan. Drhtavim glasom Busuladžić se prisjećao njegovog duha koji ga nije napuštao ni u posljednjim danima života.
Telegrame saučešća uputile su brojne važne osobe i institucije u BiH.
Sahrana Dubravku Lovrenoviću će biti u subotu, 21. februara u 12:00 sati na Gradskom groblju "Bare".
Na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu radi od 1980. godine, kada je izabran za asistenta.
Postdiplomski studij pohađao na Filozofskom fakultetu u Beogradu, gdje je 1985. obranio magistarsku radnju Balkanske zemlje prema mletačko-ugarskim ratovima početkom XV stoljeća. Doktorsku disertaciju Ugarska i Bosna (1387-1463) obranio 1999. na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Bavio se istraživanjem povijesti srednjovjekovne Bosne i istočno-centralne Europe i objavio je veći broj naučnih monografija, članaka, recenzija, predgovora i pogovora knjiga u zemlji i inozemstvu. U toku svoje akademske karijere prof. dr. Lovrenović je imao nekoliko zapaženih studijskih boravaka i gostovanja na Univerzitetu Etvös Lorand i Centralno-europskom univerzitetu u Budimpešti, Univerzitetu Yale i Univerzitetu u Chicagu (SAD).
Za dopisnog člana Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine izabran je 2012. godine. Između 2002. i 2006. bio je član državne Komisije za suradnju sa UNESCO-m a od 2001. godine član Komisije za zaštitu nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine. U razdoblju od 2001–2003. obavljao je dužnost zamjenika ministra obrazovanja, nauke, kulture i sporta u Vladi Federacije Bosne i Hercegovine.
Sudjelovao na brojnim domaćim i međunarodnim znanstvenim skupovima, kao i u nekoliko projekata nominacije nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine za Listu svjetske kulturne baštine UNESCO-a. Bio je predsjednik Vijeća Odsjeka za historiju i obnašao je dužnost prodekana za nastavu i studentska pitanja na Filozofskom fakultetu u Sarajevu.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.
/ Najčitanije
/ Povezano
/ Najnovije
