! / (Ne)dovoljna pomoć: Na šta žene žrtve nasilja u porodici mogu računati u KS

06. 11. 2020. u 07:03:00 M. R. S.

Shares: 15

Nasilje u porodici i nasilje prema ženama predstavlja globalni problem i kršenje osnovnih ljudskih prava.

Svjetska zdravstvena organizacija je objavila podatke da je jedna od tri žene širom svijeta doživjela neki oblik nasilja u partnerskom ili vanpartnerskom odnosu. Crna statistika je da je čak 38 odsto ubistava žena na globalnom nivou počinjeno od strane muškog intimnog partnera.

Kako navode iz navladine organizacije Fondacija lokalne demokratije, i u Bosni i Hercegovini se veliki broj žena suočava s problemom nasilja u porodici.

Posebno je ovaj problem postao izražen u vrijeme pandemije novog soja koronavirusa.

Stoga je vrlo važno da nadležne institucije imaju adekvatan odgovor na ovaj problem.

Pitali smo koliko institucije Kantona Sarajevo godišnje izdvajaju sredstava za servise i usluge za žene koje su žrtve rodno zasnovanog nasilja.

Iz Fondacije lokalne demokratije, u okviru koje djeluje jedina Sigurna kuća u Kantonu Sarajevo, ističu da Kanton Sarajevo predstavlja prvu lokalnu zajednicu u BiH koja je kao korisnike u zakonu definirala osobe izložene zlostavljanju i nasilju u porodici još 2002. godine, te im na taj način omogućila uživanje određenih prava i usluga.

No, da li je to dovoljno? Šta je u praksi?

Sigurna kuća

Prema odgovoru koji smo dobili iz resornog Ministarstva za rad, socijalnu politiku, raseljena lica i izbjeglice KS, oni djelomično finansiraju rad Sigurne kuće.

"Ministarstvo za rad, socijalnu politiku, raseljena lica i izbjeglice Kantona Sarajevo izdvaja sredstva za troškove smještaja zlostavljanih žena i djece u skloništu za žene i djecu, prosječno mjesečno finansijskih sredstava od 20.200 KM za 30 korisnika. U 2020. godini finansiranje iznosi 70 posto troškova smještaja. U 2021. godini plan je da se troškovi finansiraju u sto postotnom iznosu", naveli su iz Ministarstva.

Ova Sigurna kuća jedino je sklonište za žene i djecu žrtve nasilja u porodici na Kantonu Sarajevo i, dakle, postoji zahvaljujući nevladinoj organizaciji, Fondaciji lokalne demokratije.

Zahvaljujući ovoj organizaciji, postoji i SOS telefon za prijavu nasilja u Kantonu Sarajevo, putem kojeg žrtve mogu dobiti i uputu kako da postupe i da se zaštite, a u slučajevima akutnog nasilja ili nasilja koje se dešava u vrijeme poziva odmah se obavještava nadležna policijska stanica i centar za socijalni rad.

Ipak, veći dio sredstava za rad ove SOS linije osigurava se iz donatorskih sredstava.

Centar za socijalni rad je taj koji žrtve nasilja upućuje u Sigurnu kuću, a osigurava im i prava kao korisnicima socijalne zaštite.

"U kontekstu rada centara za socijalni rad, važno je napomenuti da je njihov rad izložen nizu problema u implementaciji zakona i pružanju podrške. Ovi problemi se jednim dijelom odnose na nedostatak finansijskih sredstava, nedovoljan broj uposlenih i nedostatak opreme. Pored toga, uposleni nemaju adekvatnu podršku a u smislu sprečavanja i adresiranja tzv. profesionalnog sagorijevanja", navode iz Fondacije lokalne demokratije u svojoj Analizi o servisima i uslugama koje nude institucije i NVO Kantona Sarajevo u slučajevima rodno zasnovanog nasilja.

Na pitanje koliko se godišnje izdvaja sredstava za servise i usluge za žene žrtve nasilja i da li je to dovoljno, i iz Centra za socijalni rad nam je odgovoreno da se novac izdvaja tek za rad Sigurne kuće, od 220.000 KM do 240.000 KM godišnje iz kantonalnog budžeta.

"Pored usluge smještaja, ženama žrtvama nasilja u Sigurnoj kući pružaju se: usluge psihosocijalne podrške, usluge profesionalne rehabilitacije i besplatne pravne pomoći, podrške u rješavanju administrativnih postupaka. Navedene i druge usluge se pružaju u saradnji sa stručnim timovima općinskih službi socijalne zaštite“, kazali su iz Kantonalnog centra za socijalni rad.

Pravna pomoć i zdravstvena zaštita

Žene žrtve rodno zasnovanog nasilja imaju pravo i na besplatnu pravnu pomoć. U Kantonu Sarajevo tu pomoć daje Kantonalni zavod za pružanje besplatne pravne pomoći.

"Kantonalni zavod ima ukupno odobreno na godišnjem nivou za rad Zavoda iznos od 399.346 KM, što obuhvata bruto plaće i naknade, plaćanje zakupnine, komunalnih troškova i svih drugih ekonomskih kodova. Nemamo posebno izdvojena sredstva za pojedine programe i aktivnosti te Vam u tom dijelu ne možemo dati podatak o visini sredstava koje se tiču žrtava rodno zasnovanog nasilja“, odgovorio nam je Velija Nuhanović, direktor Kantonalnog zavoda za pružanje besplatne pravne pomoći.

Iz MUP-a Kantona Sarajevo istakli su da policijski službenici tokom redovnih aktivnosti poduzimaju mjere u identifikaciji i zaštiti i žrtava nasilja u porodici.

Dodaju da se ne izdvajaju posebna sredstva.

Dom zdravlja Vrazova - undefined

Foto: A. Kuburović/Radiosarajevo.ba: Dom zdravlja Vrazova

Kada je u pitanju zdravstvena zaštita, žrtve nasilja u porodici imaju mogućnost pristupa zdravstvenoj zaštiti pod istim uvjetima kao i svi drugi građani.

"Nikada nismo imali namjensku tranšu za žene žrtve nasilja u porodici", odgovorio nam je Arman Šarkić, portparol Javne ustanove "Dom zdravlja" Kantona Sarajevo.

U centrima za mentalno zdravlje pri zdravstvenim ustanovama u Kantonu Sarajevo pruža se psihosocijalna pomoć žrtvama. Ona se pruža i nasilniku radi otklanjanja uzroka njegovog nasilničkog ponašanja ili ako postoji opasnost da ta osoba nasilje ponovi.

"Nasilniku se pruža kada mu sud naloži psihosocijalno savjetovanje, a žrtvi po volji. Susrećemo se s takvim slučajevima. Imamo dovoljno kapaciteta za ove poslove. Sve što je naš dio, mi uredno obavljamo", dodao je Šarkić.

Iz Fondacije lokalne demokratije ističu da bi trebalo da postoje i krizni centri u okviru bolnice ili ustanove koja pruža ljekarske preglede u slučajevima neposredno nakon seksualnog zlostavljanja i koje onda upućuju žrtve u specijalizirane organizacije koje će im pružiti daljne odgovarajuće usluge i potrebnu njegu. No, kriznih centara nema u BiH.

Zapošljavanje i stambeno zbrinjavanje

Žrtve nasilja u porodici nisu prepoznate kao posebna kategorija ni u oblasti zapošljavanja.

"Radno zakonodavstvo koje tretira radnopravni odnos, ne prepoznaje žrtve nasilja u porodici, niti im nudi posebne benefite kod zasnivanja radnog odnosa.

U oblasti zapošljavanja i posredovanja u zapošljavanju, žrtve nasilja u porodici nisu decidno prepoznate kao kategorija građana koje imaju olakšan pristup uslugama, ali prema politici zapošljavanja iste se tretiraju kao ugrožena kategorija građana, a kojima je osiguran periodični podsticaj u zapošljavanju ili obrazovanju, dokvalifikaciji i prekvalifikaciji", naglašavaju iz Fondacije lokalne demokratije.

Ista je situacija i kod stambenog zbrinjavanja.

Vlada Kantona Sarajevo donijela je Uredbu o subvencioniranju troškova podstanarstva, te je kao korisnike ostvarivanje ovog prava, čiji je cilj podrška u rješavanju problema stanovanja, uvela i žrtve nasilja.

"U praksi, ovo pravo je teško ostvarljivo jer se kao uvjet za ostvarivanje ovog prava postavlja zaključivanje ugovora sa stanodavcem, koji isti moraju prijaviti poreznoj upravi, što većina stanodavaca odbija.

Iako je bilo inicijativa, do danas Vlada Kantona Sarajevo nije donijela Zakon o socijalnom stanovanju kojim bi se organizovano, sistemski uredilo stambeno pitanje pojedinaca i porodica koji iz različitih ekonomskih, ali i socijalnih razloga, nisu u mogućnosti da ih samostalno riješe. Sukladno navedenom žrtve nasilja u porodici u Kantonu Sarajevo otežano ostvaruju pravo na stambeno zbrinjavanje", ukazali su iz Fondacije lokalne demokratije.

Iz svega ovoga može se zaključiti da se žene žrtve nasilja u porodici nalaze među korisnicima pomoći javnih institucija, ali nisu u svim segmentima prepoznate kao posebna kategorija.

Pomoć koja im se pruža očito nije sasvim dovoljna da se žrtva izbori s teškom situacijom i traumom koju prolazi, te da se osnaži za samostalan, dostojanstven život bez boli.

Sadržaj teksta je isključiva odgovornost Udruženja BH novinari i Medicus Mundi Mediterania i ne održava nužno mišljenje ACCD.


Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacija za Android | iPhone i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

NEMA KOMENTARA