Kako se Čavić poklonio žrtvama: Srebrenica predstavlja crnu stranicu srpske historije

Prije nešto više od 17 godina predsjednik RS Dragan Čavić u televizijskom je obraćanju građanima bh. entiteta RS poručio da događaji u Srebrenici od 10. do 19. jula 1995. godine predstavljaju crnu stranicu srpske historije.

On je tom prilikom istakao da se učesnici u ovom zločinu "ne mogu opravdati ničim i nikome", a da "istina mora biti utvrđena ma kako ona bolna bila".

Iako, nesumnjivo, pod pritiscima međunarodne zajednice, ovo je, moglo se vidjeti, bio iskren gest jednog čovjeka. Bio je to čin koji je građanima Bosne i Hercegovine ulijevao nadu.

Sedamnaest godina kasnije, predsjedavajući Predsjedništva BiH i lider SNSD-a, Milorad Dodik, pokušava besramno održati rejting u srpskom narodu tvrdeći da se u Potočarima sahranjuju "prazni tabuti", tabuti onih jadnika čije kosti razvukoše po čak 25 gradova RS-a.

"Najprije kao čovjek i Srbin, a onda kao otac brat i sin, a tek onda kao predsjednik RS moram reći da je ovih devet dana jula srebreničke tragedije crna strana istorije srpskog naroda. Učesnici ovog zločina ne mogu se opravdati nikome i ničim. Onaj koji je činio ovakav zločin i pri tome se možda pozivao na narod kome pripada po imenu i prezimenu činio je zločin i prema vlastitome narodu", istekao Čavić.

To je ujedno bilo i prvo očitovanje predsjednika RS nakon objavljivanja završnog izvještaja Komisije za Srebrenicu deset dana ranije.

Komisija za Srebrenicu je utvrdila da je u periodu od 10. do 19. jula
1995. godine ubijeno više hiljada Bošnjaka na način koji predstavlja teška
kršenja međunarodnog humanitarnog prava te da su srpske snage izvršile
naknadni zločin prikrivanjem i premještanjem tijela nastradalih.

Prvi puta pred javnošću predsjednik RS i potpredsjednik SDS-a Dragan Čavić je priznao zločin:

"16. juna 1995. godine prema utvrđenom obrascu ubijeno je
između hiljadu i hiljadu i dvije stotine ljudi koji su 14. jula 1995. godine
odvezeni u Pilicu. Streljana su izvršena na vojnoj ekonomiji Vranjeva.
Istoga dana oko 15 sati izvršena je još jedna egzekucija zarobljenih. Tada
je grupa pristiglih vojnika izvela zatočene iz doma kulture u Pilici i
likvidirala oko pet stotina ljudi. 16. jula 1995. godine VRS izvršila je
likvidaciju više stotina zarobljenih u Kozluku".

Razumijem i saosjećam bol onih koji još traže svoje najmilije, rekao je
Čavić te dodao da svi oni imaju pravo na pravdu, a u pravdu mogu vjerovati samo ako saznaju istinu o sudbini svojih najbližih i ako budu kažnjeni počinioci zločina.

Takođe se ne smiju zaboraviti i zločini nad Srbima počinjeni na istom području, rekao je predsjednik RS u televizijskom obraćanju građanima.

Kako smo naveli, priznanje Čavića da je na području Srebrenice tokom jula 95. godine učinjen najveći masakr nakon drugog svjetskog rata na tlu Evrope iznuđen je pod velikim pritiskom međunarodnih i domaćih institucija, a nakon objavljivanja konačnog izvještaja o događajima u Srebrenici.

U Banjoj Luci je nekoliko sati prije Čavićeva obraćanja građanima boravio i
visoki predstavnik, pokojni Paddy Ashdown. Sam centar Banja Luke juče je desetak minuta nadlijetalo nekoliko borbenih helikoptera SFOR-a