Kako prepoznati zlostavljača i kome prijaviti nasilje u Bosni i Hercegovini?
"U Sarajevu muškarac ubio partnerku", "Potraga za muškarcem u Gradačcu, specijalci na terenu", "Ubio ženu (44) pa zapalio stan", "Pijani muž sjekirom ubio suprugu", "Muškarac u Živinicama ubio ženu pa izvršio samoubistvo", "Ubio 33-godišnju radnicu pekare pa presudio sebi" čitali smo ove godine na portalima.
Od početka 2023. godine ubijeno je šest žena, u januaru - Prijedor, u maju - Tuzla, u augustu - Gradačac i Živinice, u septembru - Zavidovići, u novembru - Sarajevo, navodi Agencija za ravnopravnost polova.
Podaci Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine također su poražavajući. U periodu 2016-2022. godine, ubijeno je 76 žena.
Video porodice Isak iz Srebrenice izazvao brojne komentare na društvenim mrežama
Ukoliko koristite društvene mreže često možete naići na pitanja 'Kome da prijavim nasilje?', 'Od čega ću živjeti ako odem od kuće?', 'Nemam gdje, koga da kontaktiram?'.
Nerijetko možete pročitati i stravične anonimne ispovijesti žena u kojima se jasno vidi da je njihov partner/muž/brat/sin/kolega/otac nasilnik.
Nasilje u porodici prisutno u bh. društvu: Žene se svakodnevno javljaju u sarajevsku Sigurnu kuću
Nemali je broj onih koji će navedene ženske ispovijesti ismijati, jer sve je to dio "našeg merhametli mentaliteta". Od Kuduza i Bademe do scene u filmu Praznik u Sarajevu Benjamina Filipovića.
"Jel' te još uvijek tuče?''
''A nije, samo šamar''
''I ne smeta ti?''
''Da me ne voli, tuk'o bi me šakom''.
Kako prepoznati nasilje i nasilnika
Ekipa portala Radiosarajevo.ba kontaktirala je KJU Porodično savjetovalište u Sarajevu u potrazi za odgovorima koje mnoge žene traže u tajnosti.
Termin nasilje u porodici je u pravilu sinonim za partnersko nasilje nad ženom s obzirom da su žene gotovo deset puta češće žrtve nasilja u porodici od muškaraca.
Šta se dešava u BiH? Veliki broj slučajeva porodičnog nasilja, kritična situacija u jednom kantonu
Do nasilja u porodici dolazi zbog neravnopravnosti polova, ali i zbog patrijarharnog naslijeđa kao što smo već spomenuli u prethodnim redovima.
"Nasilje u porodici najvećim dijelom je izraz zloupotrebe moći zbog pretpostavljenih muških privilegija kao posljedice neravnopravnosti u odnosima muškaraca i žena.
To je dio patrijarhalnog naslijeđa i takva tradicija potiče muškarce da vjeruju da imaju veća prirodna prava od žena samom činjenicom što su muškog spola", kazali su iz Porodičnog savjetovališta.
Nasilje nad ženama u porodici očituje se u različitim oblicima, ali muškarci često kombinirano koriste različite oblike nasilja kako bi dokazali svoju moć, što uključuje ponižavanje, kontrolu i upotrebu sile.
Zabrinjavajući podaci: Dramatično porastao broj prijava porodičnog nasilja u FBiH
Postoji nekoliko oblika nasilja u porodici, a evo kako ih prepoznati.
"Oblici nasilja u porodici su: tjelesno/fizičko zlostavljanje, emocionalno/psihičko zlostavljanje, seksualno zlostavljanje, ekonomsko zlostavljanje.
Nasilna ponašanja javljaju se u različitim oblicima, intenzitetu i učestalosti. Među različitim oblicima nasilnog ponašanja ne postoji čvrsta granica, tako da je tjelesno ili seksualno nasilje uvijek praćeno i emocionalnim, odnosno, psihičkim zlostavljanjem", objasnili su iz Porodičnog savjetovališta.
Žene često nasilje ne prepoznaju u početku samog odnosa s partnerom, idiličan odnos može se lako pretvoriti u noćnu moru.
"Da bismo razumjeli odnos koji je organiziran nasiljem važno je da razumijemo dinamiku odnosa. Partnerski odnos sa nasilnikom se odvija na dvije dimenzije, dimenziji kontrole i moći.
U početku veze nasilnik pruža mnogo pažnje partnerici, ženi se takvo ponašanje dopada i zaljubljuje se u tu idealnu sliku muškarca. Međutim, već i u početnim stadijima odnosa mogu se primjetiti postupci koje partnerica prepoznaje kao nepoželjne i postepeno fascinacija idealnom slikom počinje da se mijenja. Nasilnik primjeti promjenu i u toj fazi dolazi do pojačanja tenzije i napetosti. Nasilnik pojačava postupke koji imaju za cilj povratak na predhodno stanje. Potom dolazi do faze eskalacije ili akutnog nasilja kada se tenzija razrješava. Potom slijedi faza 'medenog mjeseca' kad se nasilnik izvinjava za svoje postupke, govori kako se više neće dogoditi, a kod žrtve se javlja osjećaj krivice i nada za stvaranjem boljeg partnerskog odnosa", podvukli su iz savjetovališta.
Karakteristike odnosa po kojima možete prepoznati da se radi o nasilniku su:
Nagle promjene raspoloženja ili ponašanja. Ponekad jedna riječ ili postupak izazove nekontrolisane reakcije. Npr. kasnite dvije minute on već odlazi ili neće da se javi na telefon.
Prebacivanje odgovornosti za vlastite postupke partnerici, odnosno, izazivanje osjećaja krivice kod partnerice. Tipične izjave su da nisi izazvala moju ljutnju ja se ne bih naljutio. Ti si me isprovocirala.
Gubitak kontrole nad vlastitim ponašanjem. U raspravama brzo eskalira, povisuje ton, baca stvari ili fizički nasrće na partnericu ili druge osobe.
Strah i izbjegavanje eskalirajućih reakcija. Počinjete se plašiti njegovih reakcija, počinjete se plašiti njega. Kako biste izbjegli nagle reakcije počinjete se ponašati na način kako on traži ili očekuje od vas.
Povećan stepen kontrole i kontrolirajućih ponašanja. Pitat će za svaki poziv koji vam je upućen, gdje ste bili, s kim, šta je sadržaj razgovora.
Nasilje nije privatna stvar: Vrijeme je za usvajanje Zakona o zaštiti od nasilja u porodici u FBiH!
Povećan stepen kontrole finansija. Nasilnik će se truditi onemogućiti vas da radite ili imate vlastiti izvor prihoda. Ukoliko imate izvor prihoda, tražit će da novac predate njemu pod izgovorm da vi ne znate upravljati novcem ili on će bolje rasporediti isti ili će tražiti da ga izvještavate o svakom potrošenom iznosu.
Trudit će se da vas izolira od porodice i prijatelja. Proces izolacije je postepen i najčešće se događa na način da nasilnik sugerira kako vam on želi najbolje, a svi ljudi koji su važni u vašem životu i koji bi mogli pružiti podršku su ljudi za koje će on reći da nisu dobri za vas.
Prijetnje. Upuće verbalne ili neverbalne prijetnje prema vama ili vašim prijateljima, članovima porodice.
U žrtvi se proizvodi osjećaj zbunjenosti i dovodi do toga da počinje da sumnja u sebe i ono što joj se dešava. Često prođe dosta vremena dok žene ne shvate da je ovakvo ponašanje nasilnika namjerno i smišljeno.
Kako pomoći žrtvi koja trpi nasilje
Važno je znati kako reagovati na nasilje i pružiti ruku osobi koja je izložena nasilju. Iz Porodičnog savjetovališta dali su jasne korake kako pomoći svojoj majci/sestri/kćerci/komšinici/rodici/kolegici/poznanici.
"Mnoge žene koje preživljavaju nasilje još uvijek nisu prepoznale svoja iskustva kao iskustva nasilja. Dakle, da bi osoba radila na strategiji izlaska iz odnosa koji je organiziran nasilje prvo je važno da svoje iskustvo prepozna i imenuje kao nasilje.
Prepoznavanje se događa u razgovoru sa drugim osobama. Ključno je da u razgovoru sa žrtvom budete saosjećajni, mirni, neosuđujući ali i poticajni. Ponekada će biti potrebno da se određene stvari ponove više puta i da se ponavljaju duži vremenski period. Imajte na umu da zlostavljanje ostavlja razarajuće posljedice na psihičko zdravlje osobe kao i na samu ličnost. Žene koje imaju iskustvo psihičkog/emocionalnog zlostavljanja mogu početi da vjeruju da je ono što nasilnik govori o njima istina.
Imajte na umu da koliko god željeli da ju spasite ipak se prava promjena događa tek kada žrtva sama donese odluku. Postrebno je mnogo snage i hrabrosti da se prevaziđe strah koji žrtva ima posebno ako su prisutne prijetnje po njen život.
Pomozite joj da vidi snagu u sebi, da pogleda u svoje sposobnosti i kapacitete te istražite potencijalne resurse kako u njoj samoj, tako i u bližoj i široj zajednici.
Socijalna podrška žrtvi je jedan od ključnih aspekata koji omogućavaju žrtvi da se izvuče iz odnosa u kojem je prisutno nasilje", podcrtali su iz Porodičnog savjetovališta.
Šta mogu napraviti žrtve nasilja
Žrtve nasilja nerijetko su prepuštene same sebi, ali važno je da uvijek imaju na umu da su sebi na prvom mjestu.
"Sigurnost za život je na prvom mjestu. Kada je u pitanju akutno nasilje budite spremne pozvati policiju u svakoj situaciji koja je prijeteća po vaš život. Sve važne dokumente stavite na jednom mjesto, kako biste u slučajnu nužde brzo mogli uzete iste i napustiti mjesto.
Pravite plan za izlazak. Obično je potrebeno neko vrijeme od trenutka spoznaje da se nalazi u nasilju do trenutka da žrtva izađe iz nasilja. Pripemajte se za odlazak. Ukoliko nemate posao promislite o tome koje biste poslove mogli obavljati, raspitajte se gdje biste mogli tražiti posao. Razmislite gdje biste mogle mogle izmjestiti sebe i djecu. Koga možete pozvati da vam pomogne.
Ukoliko ste na početku veze i već ste prepoznale određena ponašanja koja vam kazuju da nešto nije u redu povjerujte svojoj intuciji i najbolje je odmah prekinuti takav odnos.
Imajte na umu dinamiku nasiljem organiziranog odnosa i da faza medenog mjeseca je samo faza, što više ciklusa nasilja prođe, što više vremena ostanete u takvom odnosu vaše samopouzdanje slabi i sve je teže napraviti promjenu. Što ste vi slabiji nasilnik ima više moći.
U razgovoru sa nasilnikom izbjegavajte objašnjavanja, rečenice su kratke sa što manje emocionalne obojenosti.
Za danas najavljeni protesti širom Bosne i Hercegovine: 'Niti jedna više'
Žrtve često same sebe krive za nasilje; te ih je sramota priznati porodici i prijateljima da su u nasilnoj vezi sa osobom koju su odabrale za partnera. U tom kontekstu ponekad je puno lakše pričati sa nepoznatom, neutralnom osobom. Potražite stručnu psihološku podršku koja će vam pomoći da prepoznate, imenujete svoje iskustvo kao iskutvo nasilja da se osnažite za izlazak iz istog", zaključuju iz Porodičnog savjetovališta.
Kome prijaviti nasilje u Bosni i Hercegovini
Osim policije, koju možete kontaktirati na broj telefona 122, u Bosni i Hercegovini postoje i dva SOS telefona za žrtve nasilja u FBiH i RS.
SOS telefon za žrtve nasilja u FBiH i broj 1265 besplatan je samo osobama koje koriste usluge BH Telecoma i Eroneta.
SOS crvena linija - 033 222 000 - je broj telefona koji građankama/ima Kantona Sarajevo, i šire, omogućava da tokom 24 sata prijave bilo koji oblik nasilja u porodici: fizičko, psihološko, seksualno i ekonomsko nasilje.
Nakon prijave nasilja, koja može biti anonimna, dobit će adekvatnu informaciju na koji način pristupiti rješavanju problema nasilja ili sprečavanju nasilja, tj. kome se obratiti za dalju pomoć.
U slučaju potrebe, nakon telefonske prijave može se koordinirati intervencija policije i nadležne službe socijalne zaštite, odnosno postoji mogućnost koordinacije zbrinjavanja u Sigurnu kuću.
Smrtonosna opasnost za žene: Kako prepoznati nasilnika spremnog na femicid i spriječiti ga?
Fondacija lokalne demokratije, prema regionalnom rotiranju poziva na SOS telefon za žrtve nasilja u porodici, preuzima pozive s područja Kantona Sarajevo i Bosansko-podrinjskog kantona.
Na SOS telefonu rade operaterke koje su završile specijalni edukativni program za rad sa žrtvama nasilja u porodici.
Fondacija lokalne demokratije nudi besplatnu pravnu pomoć na brojeve telefona 033 570 560 i 033 570 561.
Tokom pisanja ovog teksta pokušali smo naravno kontaktirati i Gender centar RS na 1264, s obzirom na to nismo m:tel korisnici poziv se nije mogao uspostaviti.
Psihološko, kao i pravno savjetovalište, nudi organizacija Medica Zenica. Oni, također, imaju i centralu na koju se može prijaviti nasilje na broj 032 463 920.
U udruženju Udružene žene Banja Luka, također, postoji besplatno pravno savjetovalište, a termin se može dobiti pozivom na brojeve 051 463 143 i 051 462 146.
Na kraju teksta, podsjetit ćemo i komšije koje znaju čije dijete kad dolazi kući i smeta im glasna muzika i smijeh iz susjednog stana da je njihova zakonska dužnost prijaviti nasilje.
"Prema Zakonu o zaštiti od nasilja u porodici, svi koji imaju saznanja o tome: članovi porodice, službena lica zaposlena u zdravstvenim, obrazovnim, socijalnim ustanovama, nevladinim organizacijama, ali i svaki građanin, dužni su ih prijaviti policiji ili Centru za socijalni rad. Također, na raspolaganju je i besplatna SOS linija za anonimnu prijavu nasilja u porodici – 033/222-000", naveli su iz Ministarstva za rad, socijalnu politiku, raseljena lica i izbjeglice Kantona Sarajevo.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.
/ Najčitanije
/ Komentari
/ Povezano
/ Najnovije
