Jezička raznolikost - naša potencijalna prednost

U Evropi trenutno egzistira oko 250 jezika, što osim autohtonih, podrazumijeva i sve veći broj imigrantskih jezika. Na koji način ovo jezično bogatstvo može doprinijeti stabilnijem i prosperitetnijem društvu - jedno je od glavnih pitanja kojim se bavi veliki panevropski projekat Language Rich Europe (Evropa bogata jezicima) koji sprovodi British Council, uz učešće Evropske komisije i trideset drugih partnera.

Istraživanje se sprovodi u 24 zemlje i regije Evrope, među kojima su Ukrajina i Bosna i Hercegovina zastupljene kao jedine dvije zemalje koje ne pripadaju EU. Naša zemlja je specifična, ne samo po tome što ima tri službena jezika, već i po najvećem broju manjinskih jezika - čak 17.

Direktorica British Council Larisa Halilović istakla je važnost multilingualnosti kao preduvjeta za prosperitet. "Znanje jednog stranog jezika više nije nešto posebno, već se podrazumiejva. Multilingualnost je jedan od esencijalnih projekata, jer podstiče međusobno razumijevanje i dijalog, mobilnost i mogućnost zapošljavanja u drugim sredinama, kao i širenje poslovanja", rekla je

84% post stanovnika EU smatra da treba poticati učenje stranih jezika
83% posto poslodavaca strani jezik postavlja kao jedan od uvjeta
44 % stanovnika EU mogu voditi konverzaciju na drugom jeziku

Lokalni partner u našoj zemlji je Filozofski fakultet Univerziteta u Sarajevu, čiji su stručnjaci sproveli istraživanje u našoj zemlji. Suradnja je postignuta i sa Ministarstvima obrazovanja, te prosvjetno-pedagoškim zavodima, a osim u Sarajevu, projekat,i analiza jezičke politike i prakse sprovodit će se u Banja Luci i Mostaru, kao sredinama u kojima se pretežno govore srpski i hrvatski jezik.

Jasmin Džindo, prodekan za međunarodnu suradnju i naučnoistraživački rad Filozofskog fakulteta smatra da su rezultati istraživanja solidna smijernica za dalji razvoj jezičke politike, a da se posebno treba fokusirati na:
1. Izučavanje stranih jezika u obrazovnom sistemu
2. Upotrebu stranih jezika u svakodnevnom životu
3. Unapređenje zakonodavstva koje prati jezička zbivanja u našoj zemlji (sa posebnim akcentom na manjinske jezike)

Aneta Quarischy iz berlinskog ureda Biritish Councila posebno je naglasila da je u projektu pažnja posvećena i reginalnim jezicima. Tako se, osim u 18 država, istraživanje sprovodilo i u regijama kao što su Katalonija, Baskija, Frizija, Korzika, Vels, Škotska... 

Titlovanje ili sinhronizacija

Zanimljivi nalazi odnose se na prisustvo stranih jezika u medijima. Preporuka projekta je da se prilikom emitiranja stranih programa na televizijama i u kinima, isti titluju, umjesto sinhroniziraju (izuzetak su samo dječiji programi). Trenutno se od 24 ispitane države i regije, u čak njih 12  filmski i televizijski programi sinhroniziraju. Bosna i Hercegovina je među zemljama u kojima je u praksi titlovanje.   

Dobre prakse u našoj zemlji podrazumijevaju i čestu upotrebu znakovnog jezika, što nije slučaj npr. u Poljskoj i Italiji. 

Strani jezici u obrazovanju

Kada je riječ o dostupnosti stranih jezika najmlađum naraštajima naše zemlje, nalazimo se visoko iznad prosjeka. U samo sedam država strani jezici dostupni su u vrtićima, a među njima je i BiH.

Preporuka je Vijeća evrope da se u osnovnoj školi djeci omogući izučavanje najmanje dva strana jezika. U državama koje su ušle u istraživanje najčešće je jedan strani jezik obavezan, dok je drugi fakultativan. U našoj zemlji po tom pitanju je situacija šarolika, jer dok se u nekim dijelovima drugi jezik izučava u starijim razredima osnovne škole kao obavezan, u drugima nije tako. Ono na čemu bi trebalo raditi je obavezno uvođenje stranog jezika u prvi i drugi razred osnovne škole. 

U srednjim školama naše zemlje opcije su brojne, a osim engleskog, izučavaju se njemački, francuski, španski, talijanski, turski i arapski, što predstavlja širok izbor. Na fakultetima se izbor još i povećava, sa perzijskim, latinskim, grčkim...

Samir Avdibegović, koordinator projekta u našoj zemlji kaže da i na ovom planu može doći do poboljšanja. Npr. preporuka je da bi trebalo unaprijediti mogućnost učenja kineskog jezika, ne samo zato što se o jednom od najzastupljenijih jezika na svijetu, ali i imigrantskog jezika koji se govori na području naše zemlje. 

O razlozima zašto se isplati učiti manje zastupljene jezike, za radiosarajevo.ba govorio je i Erol Mujanović, ekspert za pitanja zapošljavanja: "Danas je sasvim normalno da aplikant za posao zna engleski. Ukoliko zna još jedan evropski jezik, poput njemačkog, francuskog, talijanskog ili španskog - to je velika prednost. Ali ukoliko govori jezike zemalja koji predstavljaju veliko tržište,  kao što su kineski, arapski ili pak ruski - to kandidata svrstava među najpoželjnije. Znanje stranih jezika je, osim stručnih vještina, glavni preduvjet za posao", zaključio je Mujanović.