'Jela' je kraljica kupreških šuma

Anadolija
'Jela' je kraljica kupreških šuma
AA / Šumari u Bosni i Hercegovini godinama pažljivo čuvaju jelu, kako je zovu, "kraljicu" kupreških šuma. 
Šumari u Bosni i Hercegovini godinama pažljivo čuvaju jelu, kako je zovu, "kraljicu" kupreških šuma. 

Obična jela (Abies alba) koja se nalazi na teritoriju kojim gospodari Šumarija Kupres jedna je od najvećih u ovom dijelu BiH.

Njezina visina je 44 metra, opseg 478 centimetara, prsni promjer 152 centimetra, a drvna masa "kraljice" iznosi čak 29,26 prostornih metara. Za razliku od drugih šumarija kupreška je odlučila obilježiti svoju jelu i ponuditi turistima da joj se dive ali i da odmore u šumi pored velike jele. Stručnjaci su procijenili da je jela stara oko 300 godina.

"Na taj potez odlučili smo se prije pet godina. Htjeli smo da pokažemo našu 'kraljicu' i široj javnosti. Uredili smo stazu do nje, napravili nekoliko drvenih klupa i očistili i jedan šumski izvor tako da zaljubljenici u velika stabla mogu posjetiti najveću jelu iz naših šuma. Prema onome što smo do sada vidjeli, dolaze ljudi, posjećuju stablo jer smo tablu za  našu kraljicu postavili uz put prema kupreškom tunelu kada se dolazi iz Bugojna. Istina jednu su nam tablu vandali porušili ali smo postavili novu", kazao je za Anadolu Agency (AA) David Mijoč upravitelj kupreške šumarije.

Dalibor Ballian profesor na šumarskom fakultetu u Sarajevu kaže da se u svijetu od ovakvih stabala pravi turistička atrakcija.

"Tu uvijek ima jedna mala prodavnica, suvenirnica, neki ugostiteljski objekt gdje turisti dođu, odmore se, posjete takvo stablo a turističkom objektu ostave i nešto novaca. Ovo je i jedinstven primjer da su lokalni šumari uradili nešto na zaštiti i promociji ovoga stabla", rekao je Ballian.

Bosna i Hercegovina ima na desetine divovskih stabala koja su zanemarena i prepuštena zubu vremena. Bilo da je riječ o tisama, topolama, hrastovima, ili bukvama. U selu Rankovići kod Novog Travnika nalazio se hrast star oko 1500 godina. Iako je bio pod zaštitom institucija u virjeme bivše Jugoslavije, ljudski nemar i presijecanje izvorišta koje ga je napajalo vodom oduzeli su mu život. 

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Povezano

/ Najnovije