Ivanišević i Pašić: Prijetnje i maltretiranje od strane građana

Velimir Ivanišević, osnivač UG SOS Sarajevo i Aldin Pašić, predstavnik udruženja Av-Mau bili su gosti u jutarnjem programu Radija Sarajevo. Za slušatelje su objasnili problem uličnih pasa u Sarajevu, precizirali ko je nadležan za problem i kome se treba obratiti, kako su stalne žrtve prijetnji i maltretiranja od strane građana, kao i to da građani, ali i policija i druge institucije, imaju, po Zakonu o zaštiti i dobrobiti životinja, jasno propisane obaveze koje često izbjegavaju.

Pašić je više puta bio žrtvom napada građana i svakodnevno prima prijetnje različitih oblika, Ivanišević zbog prijetnji i maltetiranja već tri godine ne može da živi u vlastitom stanu.

Ivanišević dodaje kako je porazna činjenica da izuzetnu okrutnost prema životinjama iskazuju oni ljudi koji su i sami bili na neki način (ratom) unesrećeni.

“Umjesto da prednjače u sprečavanju okrutnosti, oni rade suprotno. U mnogim slučajevima čak i finansirajući okrutne metode za rješavanje problema sa životinjama”, kazao je Ivanišević.

“Što je sredina primitivnija i siromašnija, to je okrutniji odnos prema životinjama i životu uopće. Ovdje se moraju izuzeti oni prostori gdje određene zajednice žive u tradicionalnoj harmoniji s prirodom, svjesni činjenice da bez njenog očuvanja ni one nemaju šanse za opstanak”, objašnjava Ivanišević i dodaje da se Zakon sprovodi djelomično te da, iako su kroz kampanju upozoravali na neophodnost njegovog donošenja, nisu ozbiljno svaćeni i nikom nije padalo na pamet da se za njega pripremi. Nadležne ustanove ga se ne pridržavaju, iako bi morale.

“Očito je da ne shvataju koliko su životinje značajan resurs svake države, i da će tek, poslije plaćanja ne tako malih kazni ili smjena rukovodilaca, biti prizvani pameti”, pojašnjava Ivanišević.

Jasno je da se idealni uslovi ne stvaraju preko noći, ali se makar privremeno mogu iskoristiti objekti koji godinama nakon proteklog rata nisu ni u kakovoj funkciji.

“Što se Sarajeva tiče, to se ovog trena može primijeniti, jer sarajevska kafilerija koja djeluje u okviru KJKP Rad ima kakve-takve objekte i ogroman prostor u svom okruženju, potrebnu infrastrukturu, mehanizaciju i budžetska sredstava koja su samo za 2009. godinu iznosila 700.000 KM”, navodi Ivanišević.

Za nezavidnu situaciju i sebe i životinja zaštitari uglavnom krive vlasti, službene veterinare te odsustvo empatičke svijesti za bića u nevolji, ali i manjkavost obrazovanja i odgoja za solidarnost sa svim živim bićima.

Kao veliki problem obojica su naveli to da ljudi pogrešno misle da su zaštitari krivi za veliki broj pasa na ulicama te da je njihov posao da ih sklanjaju, itd. "Kada bi samo usmjerili svu ovu energiju i prijetnje, koje troše na nas, na pravu adresu, problem bi bio vrlo brzo riješen", naveli su.

"Ljudima očito smeta što se ovi mladi ljudi bave zaštitom životinja umjesto da se odaju ulici i kriminalu. Statistike navode da je 96% nasilnika nad ljudima u mladosti maltretiralo životinje", rekao je Ivanišević.

Da su ljudi koji napadaju zaštitare upućeni u Zakon o zaštiti i dobrobiti životinja te ko je nadležan za njegovo provođenje i na koji način, shvatili bi da oni zapravo pomažu i njima.

Kako bi se bolje uputili u sam Zakon te na koje se adrese treba obratiti, donosimo vam izvode iz Zakona o zaštiti i dobrobiti životinja:

Član 3. (Zabrana ubijanja i mučenja)
Zabranjeno je životinju bez opravdanog razloga ubiti, nanositi joj bol, patnju i štetu, mučiti je i namjerno izlagati stresu i strahu.

Član 27. (Napuštene i izgubljene životinje)
(1) Napuštenim i izgubljenim životinjama potrebno je osigurati adekvatan smještaj i veterinarsko-zdravstvenu pomoć.
(2) Lice koje nađe napuštenu ili izgubljenu životinju dužno je o tome obavijestiti najbližu veterinarsku organizaciju ili sklonište za životinje.
(3) Ako je životinja bolesna ili povrijeđena, te se ne može izliječiti, potrebno joj je oduzeti život na način koji uzrokuje minimalnu bol, patnju ili trpljenje (eutanazirati).
(4) Zabranjeno je napuštene i izgubljene životinje iskoristiti u svrhu vršenja ogleda.

Član 39. (Pomoć policije i carinske službe)
Ako policija i organi carinske službe u obavljanju svojih zadataka utvrde da postoji kršenje odredbi ovog zakona ili propisa donesenih na osnovu njega, dužni su o tome obavijestiti najbližeg službenog veterinara.

Kako Ivanišević i Pašić navode, česta je situacija da institucije nadležne za provođenje Zakona ne znaju svoje zakonske obaveze ili, jednostavno, ne žele da vrše svoju dužnost. Građanima savjetuju da budu uporni i istraju u tome sve dok nadležni ne počnu da rade svoj posao.