Istraživanje u Sarajevu: Koje su najčešće bakterije u školskim klupama

S ciljem da istraži na kojim površinama i predmetima se nalazi najveći broj mikroorganizama u školama, profesorica biologije Sanela Isaković provela je istraživanje u Drugoj gimnaziji, koje će kasnije postati njena master teza. Željela je da identificira najčešće bakterije u školi, kako bi se znalo na koji način se može unaprijediti zdravlje učenica i učenika, nastavnika i nastavnica i osoblja škole.

Profesorica Isaković objašnjava da zatvorene prostorije nisu dovoljno provjetrene i da izostaje antimikrobno djelovanje ultravioletnog zračenja Sunca. Zbog toga se pojavljuje veliki broj mikroba na različitim predmetima i površinama u prostorijama. Među tim mikroorganizmima mogu se naći i potencijalni uzročnici zaraznih bolesti: Infektivni agensi mogu dospjeti na predmete i površine preko kontaminiranih ruku, kože, tjelesnih sekreta i tekućina, odjeće i obuće, te preko mikroorganizama suspendovanih u zraku i apsorbovanih na česticama prašine, piše Školegijum.

Gdje su pronađene bakterije?

Kada su u pitanju zarazne bolesti, dodaje Sanela Isaković, školska djeca i omladina predstavljaju najosjetljiviju kategoriju stanovništva. Druga istraživanja (Kuzman, 2006) govore o tome kako su u školskom okruženju đaci izloženi brojnim mikroorganizmima, među kojima najviše ima uzročnika bolesti organa za disanje. Ona tvrdi da je povećani rizik za infekciju direktno povezan sa prenapučenošću škola i savjetuje učenice i učenike da jačaju imunitet i duže peru ruke antibakterijskim sapunom.

Njeno istraživanje u skladu je s podacima dr. Charlesa Greba s Univerziteta u Arizoni (Stanford, 2004), koji su pokazali da su školski prostor, oprema i učila boravište velikog broja mikroorganizama, gdje se na maloj površini mogu naći milioni bakterija. Ipak, na stolu u kantini Druge gimnazije nisu pronađeni mikroorganizmi. S. Isaković kaže da je to pokazatelj propisnog i redovnog održavanja higijene stolova i radnih površina. Kako god, najveći broj bakterija pronađen je na podu svlačionice i u kadi za disekciju, što se može tumačiti nedovoljnim održavanjem higijene i činjenicom da se tu od jutra do mraka presvlači veliki broj đaka.

Podovi u učionicama i hodnicima čiste se sanitarnim sredstvima tri do četiri puta dnevno, za razliku od fiskulturne sale i svlačionica koje se čiste samo jednom dnevno u večernjim satima, što je dodatni razlog za prisustvo velikog broja mikroorganizama na tim površinama, objašnjava Sanela Isaković. Rezultati koje je dobila podudaraju se s podacima Reynoldsa i saradnika (2005), prema kojima toaleti nisu na vrhu liste po stepenu mikrobne kontaminacije, jer se obično njihovom čišćenju posvećuje najveća pažnja.

Od tri temeljna medija bitna za egzistiranje i zdravstveno stanje populacije (zrak, voda, hrana), zrak je svakako najvažniji medij, tvrdi profesorica Isaković. Zrak u čitaonici ima najmanje mikroorganizama, a u svlačionici, gdje su prozori zakovani, najviše. To je zbog toga što u zraku ima više mikroorganizama ukoliko se prostorija nedovoljno provjetrava, a u njoj boravi veći broj učenika.

Dobijeni rezultati istraživanja govore o ukupnom broju nađenih bakterija u uzorcima briseva školske opreme i učila u Drugoj gimnaziji, te o tome koji su sve mikroorganizmi identificirani: Enterobacter, Serratia, Proteus, Escherichia i Klebisella, Enterococcus, Staphylococcus i Micrococcus. 

Ostatak teksta možete pročitati OVDJE.