Irfan Nefić za Radiosarajevo.ba: Da li je (i zašto) sigurnosna situacija u KS-u zadovoljavajuća

Radiosarajevo.ba
Irfan Nefić za Radiosarajevo.ba: Da li je (i zašto) sigurnosna situacija u KS-u zadovoljavajuća

Da li je sigurnosna situacija u Kantonu Sarajevo zadovoljavajuća? Da li su pojedini građani Sarajeva privilegirani kad su u pitanju sankcije za određena krivična djela? Zašto je tako veliki broj povratnika u činjenju zločina?

Na ova, ali i druga pitanja odgovore smo potražili od Irfana Nefića, načelnika Odjeljenja za odnose s javnošću i glasnogovornika Ministarstva za unutrašnje poslove Kantona Sarajevo, koji je dao intervju za portal Radiosarajevo.ba.

Razgovarala: Lana Ramljak, Radiosarajevo.ba
Video: Faruk Zametica, Radiosarajevo.ba

„Govoreći općenito o sigurnosti na području Kantona Sarajevo treba napomenuti da je to kompleksna oblast u zajednici - od zajednice do pojedinca. Treba također istaći da poslovi sigurnosti nisu samo poslovi MUP-a KS-a i da mnoge druge institucije učestvuju u kreiranju sigurnosnog miljea. Međutim, najveća odgovornost je na policijskim organima MUP-a KS-a.

Za 2015. možemo reći da je stanje sigurnosti bilo bolje nego u 2014. Kada promatramo po segmentima - kriminalitet, saobraćaj, javni red i mir - možemo reći da smo zadovoljni pomacima. Evo, konkretno u 2015. evidentirano je 5.551 krivično djelo, što je za 10,6 posto manje nego u 2014. Napominjem da u proteklih pet godina imamo taj trend smanjivanje broja krivičnih djela“, govori nam naš sagovornik.

Otkriva da najveći broj krivičnih djela jesu tzv. imovinski delikti: krađe, teške krađe, razbojništva...

„U proteklom periodu su naši službenici rasvijetlili 3.562 krivična djela, oko 64 posto. U ovom periodu prijavljeno je 2.795 osoba nadležnom Tužilaštvu, od kojih je 1.867 evidentirano kao povratnici u činjenju krivičnih djela, to je 67 posto! To je jedan problem koji nije briga policije, ali je naš problem. Bilo bi lakše raditi da se smanji broj povratnika...“, nastavlja Irfan Nefić

„Mene često pitaju kako to policija 'preventivno djeluje'? Je li to povećan broj policijskih službenika na terenu? Jeste i to. Ali, najbolja preventiva je brza i efikasna reakcija policije i pravična sankcija za počinitelja. Smanjenje broja krivičnih djela govori da prevencija djeluje.“

Nefić napominje da je u prošloj godini bilo šest ubistava (jedno manje u odnosu na 2014.), te da je rasvijetljeno pet. Ističe i kako su u svim segmentima imali smanjenje broja počinjenih krivičnih djela – i teške tjelesne povrede, i tuče, i ubistvo u pokušaju...

„Ono što nas opterećuje i što kod građana stvara osjećaj manje sigurnosti su teške krađe motornih vozila i razbojništva“, smatra glasnogovornik MUP-a.

U prošloj godini je ukradeno 728 vozila (smanjenje za desetak procenata u odnosu na 2014.): „Međutim, treba napomenuti da je ovo organizirani kriminal i da ova djela nisu prevashodno u našoj nadležnosti, ali se dešavaju na našem području, naš su problem, i mi u želji da pomognemo našim građanima, radimo sve kako bismo smanjili taj broj krivičnih djela.“

U istom periodu, MUP KS-a je nadležnom Tužilaštvu prijavio 55 kradljivaca vozila – od kojih su 49 povratnici.

Što se tiče razbojništava, imamo smanjen broj u odnosu na 2014. Ipak, to su veoma teška krivična djela, prema našem mišljenju. Zbog načina izvršenja, jer kriminalac prijeti, a često upotrijebi i silu, uz upotrebu oružja. Naši policijski službenici rasvijetlili su oko 50 posto tih krivičnih djela, prijavljene su 163 osobe, od kojih je 135 povratnika... Od uhapšenih, preko 50 posto su konzumenti opojnih droga i najčešće takva djela čine zbog nabavke droge.“

Zašto toliko povratnika u činjenju krivičnih djela, pitamo našeg sagovornika?

„Veliki je problem to u društvu. Rad na resocijalizaciji je kompleksan, ali, nažalost, u našem društvu za brojne osobe koje nisu kriminalci ne možemo naći rješenja za njihovu egzistenciju, za posao... a posebno za ovakve osobe. Ali, moramo se pokrenuti na rješenju ovog problema. Mi smo tu na raspolaganju – nismo odgojna ustanova, ali smo tu da pomognemo i iniciramo preventivni rad kako bi svima bilo bolje.“

Pitamo Nefića i o sigurnosti saobraćaja. On smatra da je ovaj problem u KS-u izražen zbog saobraćajnica koje nisu projektirane za ovaj broj vozila – imamo više od 130.000 registriranih vozila u Kantonu plus vozila koja tokom dana dolaze iz drugih gradova, pa turistička sezona... Govori nam da se najviše problema dešava ujutro i poslijepodne, u doba tzv. špice. Naglašava i da je broj nesreća povećan, ali je smanjen broj poginulih osoba.

„Apeliramo na druge segmente u društvu da učine što mogu. Prije svega, na porodicu, školu, zatim na sve građane koji su učesnici u saobraćaju.“

Smatra li Nefić da su neki građani povlašteni kada je riječ o sankcioniranju zbog nepoštivanja saobraćajnih propisa?

„Da, ima takvih reakcija. Ali, nema diskriminacije u našem poslu. Svi su jednaki pred zakonom.

Primjerice, kod pješaka. Evo, na semaforu na Skenderiji, građani kad izađu iz tramvaja, pola ih ide na pješački prelaz, ali pola prelazi 'iza' tramvaja... Naši policajci su često na toj lokaciji i zaustave određeni broj građana, no neki prođu. Pa se onda oni, koji su počinili prekršaj te su kažnjeni, žale da su diskriminirani u odnosu na one koje nismo mogli zaustaviti. Ima takvih komentara, ali, drago nam je da javnost razumije naše poslove i da cijene ono što mi radimo.“

Kako u MUP-u gledaju negativne komentare građana o izjavi „stanje sigurnosti je zadovoljavajuće“?

„Kad govorimo o sigurnosti, pogotovo kad javnost to radi, moramo razlučiti dva aspekta. Prvo, imamo činjenično stanje i stvarnu sigurnost. Drugo, imamo osjećaj sigurnosti, što je veoma bitno. Ponekad je osjećaj bitniji i dolazi više do izražaja. Pojedini događaji kod građana pomjeraju taj osjećaj sigurnosti. Pritom, često imamo osjećaj da se rad MUP-a ne predstavi adekvatno. Stavlja se težište na ono što je loše, u odnosu na bolje stvari koje se zanemaruju.

„U javnosti se često spominje problem maloljetničke delinkvencije... mi imamo značajno smanjenje broja krivičnih djela koje su počinili maloljetnici, te manji broj prijavljenih maloljetnika. Najčešća krivična djela koja čine maloljetnici su krivična djela protiv imovine (više od 75 posto), zloupotreba opojnih droga, učešće u tuči, nasilnička ponašanje, razbojništva...“

Mogu reći da je stanje sigurnosti u KS-u zadovoljavajuće. Poduzimamo sve da ono bude bolje, i imamo veliku pomoć građana. Bez njihove pomoći ne bismo riješili 50 posto istraga.“

Evo i kako je Nefić odgovorio na pitanje zašto je rubrika „Crna hronika“ najčitanija u bh. medijima?

„Crna hronika od rata pa do danas dobiva na važnosti, valjda je takav ukus razvijen kod građana. Nažalost, prezentiranjem velikog broja takvih vijesti u udarnim terminima, na udarnim stranicama, stvara se navika kod naših građana i oni su, nažalost, skoro pa ovisni o crnoj hronici. Bilo bi mnogo bolje da ima više dobrih vijesti - kojih ima u BiH, međutim prvo se serviraju one koje nisu dobre i one pokvare raspoloženje kod građana pa su oni pod tim dojmom, a druge vijesti ni ne vide.“

Komentirao je naš sagovornik i globalni problem terorističkih prijetnji: „Mi nismo imuni na te probleme. Mogu reći ono što se tiče MUP-a KS-a. Takva krivična djela nisu u našoj nadležnosti, ali i mi činimo sve da građani i gosti Sarajeva budu sigurni. Dali smo instrukcije svim Odjeljenjima da pojačaju mjere sigurnosti na terenu i da, o svim informacijama te vrste, odmah obavještavaju svoje nadređene. Pozivamo građane da te informacije također odmah podijele s nama.

Problem postoji, ali ovdje nije toliko izražen. Ipak, opreza nikad dosta.“

Za kraj, Nefić je uputio i ovu poruku građanima Kantona Sarajevo:

„Sigurnost je opća stvar svih nas i ne možemo biti izolirani. Naši policijski službenici poduzimaju sve neophodne radnje, ali uvijek mogu bolje. Ima i kod nas ljudi koji ne obavljaju korektno svoj posao, ali trudimo se sankcionirati takve slučajeve. Građani, imajte povjerenja u našu policiju, prijavljujte događaje koje uočite. Pozovite 122, poziv je besplatan i anoniman. Uvijek smo tu da pomognemo.“

 

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Najnovije