Humanitarci ne očekuju masovan dolazak ukrajinskih izbjeglica na Balkan

Međunarodne organizacije za pomoć izbjeglicama i migrantima u Srbiji i Bosni i Hercegovini zasad ne očekuju veći priliv izbjeglica iz Ukrajine u te dvije zapadnobalkanske zemlje, koje su u prošlosti bile pogođene velikim migrantskim valovima sa Bliskog istoka i sjevera Afrike.

Kako god, organizacije ulažu napore da bi bile spremne za odgovor u slučaju potrebe, dok uporedo pokušavaju zadržati i visok kvalitet pomoći migrantima i izbjeglicama sa Bliskog istoka koje već borave na Zapadnom Balkanu. Najmanje 2.500 izbjeglica i migranata koji nisu povezani sa Ukrajinom trenutno boravi u Bosni i Hercegovini, dok ih u Srbiji ima oko 5.000, piše Al Jazeera Balkans.

Od početka ruske invazije 24. februara, Ukrajinu je napustilo više od 2,2 miliona ljudi, uključujući 109.000 državljana trećih zemalja, prema posljednjim podacima Međunarodne organizacije za migracije (IOM). Samo u prve dvije sedmice rata broj raseljenih iz Ukrajine dostigao je brojku raseljenih tokom sukoba na području Bosne i Hercegovine od 1992. do 1995. godine.

Trending

Sarajevsko vrelo ljeto: Glas građana o izazovima vodosnabdijevanja

Međunarodna organizacija Save the Children upozorava da gotovo polovinu raseljenih u Ukrajini čine djeca, odnosno da su više od milion raseljenih maloljetne osobe, prema podacima koje je prikupio UNICEF, a ta brojka svaki dan rastu, kao i broj ubijenih u Ukrajini.

Save the Children, koji u Ukrajini radi od 2014. godine distribuirajući humanitarnu pomoć, osiguravajući finansijsku podršku i vodeći programe za zaštitu djece od nasilja, sada planira podržati 10,25 miliona djece i odraslih kako u Ukrajini, tako i u regiji.

IOM će u narednih šest mjeseci pokušati prikupiti 350 miliona dolara kako bi se zadovoljile potrebe interno raseljenih lica, migranata, državljana trećih zemalja i ostalog ranjivog stanovništva na istoku Evrope pogođenog ratnim nasiljem.

Balkanska iskustva mogu pomoći Ukrajincima

Kancelarija Save the Children za sjeverozapadni Balkan, rekla je Al Jazeeri Tatjana Ristić iz te organizacije, spremna je pružiti podršku u slučaju većeg priliva izbjeglica iz Ukrajine u zemlje Zapadnog Balkana. Prema njenim riječima, organizacija je u stalnom kontaktu sa kolegama iz regije kako bi pomogla sa iskustvom i znanjem stečenim u radu sa izbjeglicama koje pristižu na Balkan od 2015. godine.

Premda za sada ne očekuje veliki priliv migranata iz Ukrajine u zemlje Zapadnog Balkana, IOM je također spreman pomoći ako bude potrebno. Neki ukrajinski državljani su već bili prisutni u regiji, pa se za sada mogu očekivati jedino slučajevi spajanja tih porodica.

"U Bosni i Hercegovini se broj migranata stabilizovao tokom prošle godine", rečeno je Al Jazeeri iz IOM-ovog ureda u Sarajevu, uz napomenu kako "prvi put od 2018. godine kapaciteti za prihvat premašuju broj ljudi kojima je potrebno sklonište".

"Ovaj povoljan kontekst je dijelom zbog kontinuiranih napora državnih organa, partnera i donatora – prije svega Evropske unije. Kao rezultat toga, Bosna i Hercegovina je spremna da odgovori na novonastale potrebe migranata koji dolaze iz Ukrajine. Kao i kod drugih migranata kojima je potrebna podrška, IOM je spreman pomoći”.

Ni jedno dijete ne zaslužuje diskriminaciju

Ristić ipak kaže da u jeku ogromne krize u Ukrajini treba imati na umu važnu stvar. Napominje da "djeca iz Ukrajine ne razlikuju se od djece iz Afganistana, Sirije, Iraka, Irana i drugih zemalja iz kojih dolaze na Balkan u poslednjih, sada već, sedam godina”.

"Ta djeca imaju iste potrebe kao i sva ostala djeca – da budu bezbijedna, da budu sa svojom porodicom, uče, igraju se, druže, rastu i grade svoju budućnost. Na isti način pate kada njihove domove bombarduju i kada izgube svoje najbliže. U ovim zemljama, sukobi i nesigurnost, isto kao i Ukrajini, traju već godinama, a ubistva, bombardovanje škola, bolnica i ostalih civilnih objekata su svakodnevnica”, rekla je Ristić.

"Naša obaveza je svoj djeci osigurati najbolje uslove i podršku", zaključuje.