Hrabri svjedoci turbulentnog vremena

U prirsustvu reisu-l-uleme dr. Husein ef. Kavazovića, reisu-l-uleme (1993. - 2012.) dr. Mustafe ef. Cerića, bivšeg člana Predsjedništva BiH dr. Harisa Silajdžića, visokih zvaničnika Islamske zajednice, bivših učenika i drugih uglednika iz društveno-političkog i kulturnog života Sarajeva i BiH, u srijedu je u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu održana promocija monografije „Svjedok turbulentnog vremena - Generacija Gazi Husrev-begove medrese 1967-1972.“

Piše: Faruk Vele

Brojni uglednici

O monogafiji su govorili prof. dr. Hilmo Neimarlija, prof. dr. Dževad Hodžić, Mirsad Ćeman, sudija Ustavnog suda BiH, Izedin Šikalo, te Kemal Balihodžić, urednik monografije.

Monografijom je obuhvaćeno 100 pripadnika generacije, što je smatrano najbrojnijom generacijom poslije Drugog svjetskog rata.

Naglašeno je da je ovo posebna generacija koja je donijela veliki doprinos ne samo Islamskoj zajednici u BiH, veći i društvu u ukupnosti.

Inače, u ovoj generaciji su, uz ostale, bili raniji reisu-l-ulema Mustafa ef. Cerić, aktuelni zamjenik resu-l-uleme Husein ef. Smajić, Mustafa ef. Spahić, Zijada ef. Ljevakovića, Selim Jerkoč, Mujo ef. Berilo, Muris Hadžibaščaušević, Ahmed Halilović, Bajro Bušatlić, Osman ef. Kavazović, Kemal Balihodžić, Suad Berbić i drugi...

422 generacija Gazi Husrev-begove medrese bila je prepoznatljiva „štrajkom“ čime se skrenula pažnja javnosti na određene nepravde koje su se događale prema medresi.  

Štrajk je trajao od 11.01. do 17.03.1972., odnosno dva mjeseca i šest dana. Jedan od osnovnih zahtjeva bio je vraćanje nastavnog programa u okvire utvrđenih normi vakufnamom i omogućavanje učenicima medrese kvalitetnije obrazovanje.

Bivši predsjednik Sabora IZBiH prof. dr. Hilmo Neimarlija naveo je da je ova generacija Gazi Husrev-begove medrese posebna. Podsjetio je na okolnosti u kojima su se školovali, te, posebno, na historijske okolnosti u kojima su učestvovali.

Posebno je podcrtao ulogu ove generacije u poznatom štrajku u Gazi Husrev-begovoj medresi 1972. godine, čime je skrenula pažnju javnosti na nepravde u sarajevskoj medresi tog vremena. Tražili su, naime, da u izučavaju, pored postojećih vjerskih, i svjetovne predmete, napravivši veliki zaokret u radu Islamske zajednice.

„U toj generaciji su se stekle odrednice i procesi koji su osigurali veće značenje toj generaciji nego su imale druge generacije. S njom se jedan proces života u Gazi Husrev-begovoj medresi prelemio, dosegao vrhunac... Nakon ove generacije i njezinog čina u medresi nije bilo onako kako je bilo prije toga. Ova generacija je, naime, nosila čuveni štrajk 1972. To je bio prelomni događaj koji je odredio sudbine i ulogu medrese i ove generacije“, istakao je Neimarlija.

Posebno nadahnuto je govorio urednik monografije Kemal Balihodžić.

„Gazi Husrev-begova medresa od osnivanja 1537., godine, bila je uzor i centralna islamsko-obrazovna institucija. U pojedinim periodima radilo je i preko 40 medresa“, rekao je, uz ostalo, Balihodžić.

Naglasio je da je u praksi štrajk učenika ove generacije imao značajan odjek.

„Prešutno su ispunjavani ranije iskazani zahtjevi štrajka. Slijedila je dodatna aktivnost i reafirmacija Gazi Husrev-begove medrese. Vraćen je prostor Kuršumlija medrese, ponovo su otvarane medrese, vraćani nastavni predmeti. 1977. otvoren je Fakultet islamskih nauka, a godinu dana kasnije sa radom je počela Ženska medresa. Bili smo sretni što smo imali sjajnu plemenitu generaciju profesora koje smo cijenili kao svoje roditelje, koji su se prema nama odnosili kao prema svojoj djeci“,  naveo je Balihodžić.

Mirsad Ćeman je kazao da je ovo vrlo umješno kreirano, koncipirano i realizirano djelo.

Govorio je i o značaju ove generacije Gazi Husrev-begove medrese.

„Ostavili su izuzetnog traga u zbilji ovoga vremena“, smatra Ćeman, istakavi širi značaj monografije.

„Ovo je dobar primjer kako se pripremaju slična djela. Čestitam autorima i generaciji koja je ovdje predstavljena“, pručio je.

Dževad Hadžić je podvukao da je ova publikacija više od monografije jer obrađuje brojne teme i donosi članke značajnih autora.  Generacija, smatra on, dala je izniman doprins cjelokupnom duštvu u vjerskom, obrazovanom, kultunom, pa i političkom polju našeg društva.  

Izedin Šikalo je dodao da je ova monografija postavila visok prag svima budućim generacijama.

Inače, 53 pripadnika generacije završili su fakultete, dva pripadnika stekli su naučna zvanja doktora i dva magistra nauka.

Ova generacija podarila je Reisu-l-ulemu i zamjenika reisu-l-uleme, jedan je bio muftija, dva direktora Gazi Husrev-begove medrese, četiri muderrisa - profesora Gazi Husrev-begove medrese, četiri glavna imama, 41 su obavljali službu imama, muallima i hatiba, a preko 50 je na ovaj ili onaj način vezano za Islamsku zajednicu.

Pripadnici Generacije bili su uključeni u ratna predsjedništva općina, ministarstvima, direktori, rukovodioci, predsjednici uglednih institucija... Iz Generacije dva su ambasadora, publicisti, profesori, vrsni alimi, visoko pozicionirani kadrovi u društvu itd.

U vrijeme agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu pripadnici generacije Gazi Husrev-begove medrese o kojima govori ova monografija imali su, aktivnu ulogu u organizaciji otpora tokom 1991. i prvih mjeseci 1992. i u odbrani, sve vrijeme trajanja agresije.  

Za doprinos odbrani Bosne i Hercegovine trojica su dobitnici najvišeg vojnog priznanja "zlatni ljiljan" i jedan dobitnik "zlatne policijske značke".

U odbrani od agresije svoje živote za slobodu dali su 5 šehida. Trojica su sa svojim džematima određeno vrijeme proveli u logorima.

„Prema projektu ispoštovali smo cilj, cijela generacija pripremala je ovu monografiju. Sa zadovoljstvom ističemo da smo nadmašili i u kvalitetu i u sadržaju, utvrđene stavove i principe idejnog projekta iz 2017. godine, a u našem radu povećan je spisak autora i saradnika na preko 150“, zaključio je urednik Balihodžić.

Na promociji su nastupili su učenici hora Gazi Husrev-begove medrese.