Hoće li Ostali biti ravnopravni, barem u Sarajevu?

Zastupnici u Skupštini Kantona Sarajevo razmatrat će 30. januara, na najavljenoj sjednici, amandmane na izmjene Ustava Kantona Sarajevo kojima će se omogućiti da ovaj kanton postane prvi u Bosni i Hercegovini koji će ustavnim odredbama omogućiti implementaciju presude Evropskog suda za ljudska prava u Strazbourgu u slučaju "Sejdić i Finci".

Riječ je o inicijativi Naše stranke, koju su pokrenuli i na Federalnom nivou, preciznije, u Domu naroda FBiH.

Inicijativu koja je prerasla u amandmane na Ustav Kantona Sarajevo, o kojima je provedena javna rasprava, pokrenula je Naša stranka nakon konstituiranja Kantonalne skupštine poslije općih izbora 2010.

Dobije li prijedlog sutra u Sarajevu skupštinsku potvrdu – usvoji li ih Skupština dvotrećinskom većinom glasova – zastupnici koji se izjašnjavaju kao 'ostali' konačno će moći formirati svoj klub, pod uslovom da se najmanje jedan poslanik tako izjašnjava. Istovremeno će u rukovodstvo, među dva postojeća zamjenika iz reda konstitutivnih naroda, ući još jedan, treći zamjenik, koji će predstaviti kategoriju 'ostalih'.

Skupštinskom zasjedanju će prisustvovati i šefica Ureda Vijeća Evrope u BiH Mary Ann Hennessey, a inicijativu je podržalo i više nevladinih organizacija.

Kako se nadaju u Našoj stranci, usvajanje amandmana o izmjenama Ustava Kantona Sarajevo, moglo bi otvoriti 'domino efekat' u drugim upravnim jedinicama BiH, koje bi nakon Sarajeva mogle dalje reagirati, mijenjajući ustave prije države, usklađujući ih s Evropskom konvencijom o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda kao i drugim međunarodnim pravnim dokumentima kojima se štite ljudska prava i slobode, čime će biti ispunjeni zahtjevi postavljeni presudom Sejdić-Finci.

Da podsjetimo, naša zemlja do sredine ove godine mora – u cjelosti! – provesti odluku Evropskog suda za ljudska prava u predmetu Sejdić-Finci. Kako doznaje Dnevni avaz, Evropska je unija u tom smislu dala zadatak svome (specijalnom) predstavniku u našoj zemlji Peteru Sorensenu da političke lidere ili 'okupi i postigne dogovor' ili da im predloži rješenje, koje bi bilo u skladu s evropskim principima. Sorensen je već i uputio pismo političkim strankama od kojih očekuje da imenuju predstavnike koji će s njegovim timom raditi na dogovoru, a očekuje se da ti sastanci startaju uskoro.

Iako se to možda očekivalo i mnogo ranije, Evropa će u ovoj godini oštrijim tonom komunicirati s lokalnim liderima. Ne postigne li se dogovor o presudi Sejdić-Finci, evropski zvaničnici ne odbacuju, naime, ni mogućnost sankcija.

Diplomatski izvori iz evropskog predstavništva u Sarajevu pojašnjavaju kako se sankcije 'protežu od ignorisanja političara koji se protive dogovorima do zabrane putovanja i zamrzavanja njihove imovine u EU'. No, Evropa očekuje dogovor, a ne sankcije, te se nada političkom sporazumu do ljeta ove godine kako bi se konačno ratificirao Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SAA) EU s BiH.