Gradonačelnica Benjamina Karić najavila osvjetljavanje Aškenaske sinagoge
Benjamina Karić, gradonačelnica Sarajeva, na svojoj je Facebook stranici najavila novi projekt osvjetljavanja znamenite bogomolje - Aškenaske sinagoge.
Nakon što je prošle godine obilježena 120. godišnjica postojanja, pokrenuta je izrada projekta za iluminaciju sinagoge, a za to će biti zadužena upava Grada Sarajeva, što je potvrdila i gradonačelnica Benjamina Karić.
"Prošle godine navršilo se 120 godina postojanja Aškenaske sinagoge u Sarajevu. U tu čast pokrenuli smo izradu projekta iluminacije sinagoge koji je danas završen. Kompletnu izvedbu projekta u iznosu od 90.000 KM snosit će Grad Sarajevo.
Od Slobe i Tuđmana do Dodika i Maxa: Bauk "zelene transverzale" ponovo kruži svijetom
Aškenaska sinagoga je prvi vjerski objekt sagrađen u pseudomaurskom stilu po nacrtima arhitekta Karla Paržika. Ponosni smo na naše Sarajevo, jedinstveno mjesto susreta različitih konfesija i želimo sačuvati vjerske objekte koji su veliki i važan dio našeg bogatog kulturno-historijskog naslijeđa", napisala je Karić na društvenim mrežama.
Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika, na sjednici održanoj od 4. do 10. jula 2006. godine je donijela odluku da se Aškenaski hram u Sarajevu u vlasništvu Jevrejske vjeroispovjedne opštine aškenaskog obreda u Sarajevu proglasi za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.
Aškenaška sinagoga u Sarajevu treća je po veličini u Evropi, a izgrađena je 1902. godine. Oblik hrama izgrađen je sa ugaonim kupolama na visokim tamburima, a presvučen je plitkom pseudomaurskom dekorativnom plastikom. Nalazi se nedaleko od Latinske ćuprije i Drvenije, na lijevoj obali rijeke Miljacke.
Izgrađena je po projektu Karla Paržika, autora mnogih zgrada u Sarajevu. Građevinske radove je predvodio graditelj Ludwig Jungwirth, a unutrašnja obrada i oslikavanje sinagoge djelo je majstora Ludwiga Oisnera. Osvećenje sinagoge obavio je nadrabin dr. Samuel Vesel. Godine 1927. u povodu proslave 25. godišnjice sinagoge je temeljito obnovljena, a 1933. godine sa njene zapadne strane sagrađena je zgrada za smještaj administracije aškenaske jevrejske opštine, biblioteke, stana za rabina i ostale prateće službe.
Podsjetimo, Sarajevo je jedan od rijetkih gradova na svijetu gdje zajedno žive Sefardi i Aškenazi. Ranije je u gradu djelovala i sefardska sinagoga, ali posljednjih decenija bogosluženje se vrši samo u aškenaskoj sinagogi.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.
/ Najčitanije
/ Komentari
/ Povezano
/ Najnovije
