Escobar i Lajčak nude "belgijski model" na Kosovu - šta to znači za BiH?

Specijalni izaslanik Europske unije (EU) za dijalog Beograda i Prištine Miroslav Lajčak i specijalni izaslanik Sjedinjenih Američkih Država za Zapadni Balkan Gabriel Eescobar, koji je uključen u rješavanje krize u Bosni i Hercegovini, boravit će na Kosovu od 31. januara do 2. februara.

Zanimljivo je da se ova posjeta dešava na vrhuncu razgovora o izbornoj reformi u Bosni i Hercegovini. Po svemu sudeći kosovski razgovori imaju stanovite veze s razmatranjem pitanja budućnosti Balkana, a o čemu ćemo više u nastavku ove analize.

Naime, prvog dana posjete Prištini visoki zvaničnici razgovarat će predsjednicom i premijerom Republike Kosovo Vjosom Osmani i Albinom Kurtijem, kao i sa zamjenikom premijera Besnikom Bislimijem, saopćila je Kancelarija EU u Prištini, prenosi Telegraf.

Trending

Ogromne gužve na hrvatskoj granici: Kolona duga oko 19 kilometara

Kako prenosi beogradski Blic, Lajčak i Escobar dolaze sa "potpuno novom idejom" za status srpskih općina na sjeveru Kosova. Prema tom planu, zajednica srpskih opština (ZSO) bila bi ustrojena po ugledu "na dijelove istočne Belgije", koji imaju posebnu vrstu autonomije u odnosu na centralnu vlast u Briselu.

Belgijski i HNS-ov model

Zanimljivo je da je "belgijski model" spominjan i ovih dana u kontekstu izborne reforme u Bosni i Hercegovini!

Ranije su takav model zagovarali nevladina organizacija HNS i HDZBiH Dragana Čovića.

"Legitimno predstavljanje njemačke govorne zajednice i konstitutivna autonomija koju uživaju u Belgiji je primjer onoga što HNS zagovara kao politički model u Bosni i Hercegovini. Jednakopravnost konstitutivnih naroda i legitimno predstavljanje jamče opstojnost, stabilnost i funkcionalnost Bosne i Hercegovine, naveli su iz HNS-a u maju 2021. godine.

Više od pola godine kasnije takav prijedlog "na mala vrata" afirmira i Escobar u kontekstu "rješenja" za BiH.

"U historiji postoji mnogo primjera zemalja gdje imate zajedničku federalnu vladu i jake entitete. Belgija je jedan primjer. Unutar Evrope, BiH može biti tako oblikovana. Imamo i danas veoma jaku Federaciju BiH i veoma jaku Republiku Srpsku. Niko ne dovodi u pitanje postojanje Republike Srpske. Ona je u Daytonu. Ono o čemu govorimo je da ljudi poduzimaju eskalirajuće korake kako bi naštetili i Daytonu i centralnoj vladi. Ponovno moram naglasiti da on to radi zbog svoje lične agende", istakao je Escobar u intervjuu za Radio Slobodna Evropa u novembru 2021.

Zanimljivo je da je Miroslav Lajčak još u vrijeme dok je bio visoki predstavnik u BiH pokazivao sklonost ka "federalizaciji BiH". Prilikom prvog sastanka sa Čovićem u avgustu 2007. godine u Mostaru, Lajčak je izjavio:

"Ja sam otvoren. Nemam namjeru da namećem ustavni model. Ali, sam spreman da podržim dogovor političara u BiH. Novi Ustav BiH treba biti domaći proizvod! Razgovarao sam sa Čovićem o tome i ja mislim da Hrvati i hrvatske političke partije imaju dovoljno prostora kada je u pitanju ovaj problem, zbog njihovog specifičnog položaja, i da bi trebalo da taj prostor iskoriste", istakao je tada Lajčak.

Kosovo i BiH

Sada se, dakle, navedeni koncept nudi kao rješenje za Kosovo, iako se Vlada Kosova na čelu sa Albinom Kurtijem više puta izjasnila protiv ovakvih modela i osnivanja zajednice srpskih opština. Pozivajući na iskustvo BiH, Kurti je tvrdio da na Kosovu ne žele formiranje nove "republike srpske".

Kako prenosi portal "Demokracia", jedan od modela koji se očekuje da bude predstavljen kosovskom rukovodstvu povodom formiranja zajednice srpskih općina, je sličan modelu u Belgiji, takozvani model "Istočne Belgije".

Šta to podrazumijeva i kako to funkcionire predloženi sistem u Belgiji? Prvo, tamošnja Generalna direkcija je uglavnom nadležna za poslove kulture, obrazovanja, stručnog osposobljavanja, zapošljavanja, porodične i socijalne zaštite, kao i za nadzor nad lokalnim vlastima. Druga ključna stvar je da Ustav Belgije, takođe, uključuje stvaranje jezičkih zona, koje imaju nadležnosti u mnogim oblastima, pojašnjavaju srbijanski mediji.

Taj model "u velikoj mjeri prebacuje političke nadležnosti na druge sektore, kao što su obrazovni sistem, pravosudni sistem, sigurnost i tako dalje". Međutim, belgijski model ima i političke nadležnosti, jer kao region ima zakonodavnu moć i održava široku autonomiju sa parlamentom, vladom i državnom službom, naglašavaju srbijanski mediji.

Kao i u slučaju bh. entiteta RS, Srbija se, očito, i u slučaju Kosova interesira za "prijenos nadležnosti"

"Što se tiče zajednice srpskih opština, kako je do sada predstavljeno u Prištini, glavno pitanje u vezi sa njenim osnivanjem je pitanje nadležnosti", prenosi Blic.

Kome ovo treba?

Da li se na ovaj način na mala vrata na scenu vraća koncept "razgraničenja" koji je "gurala" administracija Donalda Trumpa? Šta to znači za ostatak Balkana? Da li Zapad želi nove podjele u ovom dijelu svijeta? To su neka pitanja koja, očito, ostaju otvorena.

Da se u sagledavanjima odnosa Kosova i Srbije uzima u obzir i BiH pokazao je izvještaj "Od krize do približavanja - strategija za borbu protiv nestabilnosti na Balkanu na njenom izvoru" koji su nedavno prezentirali Škola naprednih međunarodnih studija washingtonskom Univerziteta "John Hopkins" i Wilson Center - jedna od američkih prestižnih akademskih institucija.

Izvještaj potpisuju poznati profesor s iskustvom sa Balkana, Edward P. Joseph, te autori iz Srbije, Slovačke, Rumunije, Španije i s Kosova.

Taj izvještaj zagovara da se "raspad Jugoslavije završi tamo gdje je počeo – na Kosovu".

"Strategija konvergencije, odnosno postepenog približavanja suprotstavljenih stavova i mišljenja, putokaz je koji bi trebalo koristiti u rješavanju višedecenijskog spora Kosova i Srbije – a dugoročnije takav pristup doprinio bi stabilizaciji širom Zapadnog Balkana", dodaje se.

Autori smatraju da bi takav razvoj situacije u odnosima Kosova i Srbije mogao da doprinese poboljšanju stanja u Bosni i Hercegovini. Ali i nude neke kontroverzne zaključke poput onog o navodnom "bošnjačkom demografskom oportunizmu"?! Ma šta to značilo...

"Otvara put za ponovne pregovore o manjkavom Dejtonskom sporazumu kojim je zarobljena Bosna i Hercegovina. Pošto bosanski Srbi prihvate rešenja koja predlaže Zapad, hrvatski separatizam i bošnjački demografski oportunizam će se raspršiti. Naravno, razrešenje na Kosovu ne zaključuje sve bolne dileme u Bosni – već ispunjava preduslov za to: srpsko prihvatanje trajnosti i održivosti bosanske države", piše u tekstu, prenio je "Glas Amerike".

Da li ovakav pristup zaista vodi stabilnosti?

Zabrinjavajuće je primijetiti da umjesto modernih demokratskih koncepata međunarodni predstavnici, i to oni koji stižu iz država koje su bile i ostale svjetski uzori demokratije, liberalizma i slobode, danas građanima, narodima država Balkana nude anahrone koncepte etničkih podjela, zidova, neke nove "istočne Njemačke", neke nove "istočne Berline" i sve to sa znanjem kamo je to vodilo ove nesretne prostore tokom devedesetih.