Erdin Kadunić: Bosanci koji žive u dijaspori su građani drugog reda u BiH

Erdin Kadunić, jedan od bh. predstavnika dijaspore u Njemačkoj, koji živi i radi u Diseldorfu, smatra da postoji strukturalna diskriminacija građana Bosne i Hercegovine koji žive u inozemstvu, čime im se, kako tvrdi, onemogućava participacija u političkom životu u Bosni i Hercegovini, u ovom slučaju, konkretnije, tokom izbora.

Ovo pitanje posebno je važno u kontekstu posljednjih dešavanja u Bosni i Hercegovini, kao i predstojećih općih izbora, gdje se uloga građana BiH koji žive u dijaspori postaje i važnija.

U razgovoru za Radiosarajevo.ba Kadunić govori o tome gdje vidi diskriminaciju, te ukazuje na moguća rješenja.

Trending

Osumnjičen za seksualno zlostavljanje djece: Produžen pritvor Predragu Stankoviću iz Tuzle

Zašto se pasoši razlikuju?!

Radiosarajevo.ba: Zašto se smatrate građanima drugog reda?

Kadunić: Bosanskohercegovački građani koji žive u zemljama dijaspore ne mogu u svojim diplomatsko-konzularnim predstavništvama (DKP) izvaditi ličnu kartu. A isti su digitalni fotoaparati i čitaći prstiju kao u sektorima putnih isprava MUP-ova širom BiH.

Radiosarajevo.ba: Kako to mislite?

Kadunić: Veoma jednostavno, čak ako imamo iste tehničke pretpostavke za slikanje i davanje otisaka prstiju, i ako se koristi isti softver za unošenje tih podataka nama se ne pruža mogućnost da predamo zahtjev za ličnu kartu. Zašto je to tako, to morate pitati odgovorne osobe u Ministarstvu vanjskih poslova Bosne i Hercegovine i odgovorne osobe Agencije za identifikaciona dokumenta, evidenciju i razmjenu podataka Bosne i Hercegovine (IDDEEA).

Radiosarajevo.ba: Koje su onda alternativne koje preostaju građanima u dijaspori?

Kadunić: Trenutno je jedina mogućnost vađenje lične karte tokom ljetnih raspusta i odmora. A i same znate koji su redovi i čekanja tokom tog perioda u tim odjelima širom BiH. Pored toga većina naših građana ne ostaje mjesec dana ili više u domovini tokom raspusta tako da teoretski ne mogu na vrijeme podići ličnu kartu čak ako bi predali zahtjev za istu prvog dana tokom svog boravka u domovini.

Radiosarajevo.ba: Dobro, onda možete samo izvaditi pasoš. Zar to nije dovoljno?

Kadunić: Nije dovoljno jer samim time što vadimo pasoš u DKP-ovima mi smo građani drugog reda.

Radiosarajevo.ba: Kako to mislite da ste građani drugog reda?

Kadunić: Pasoš koji se izvadi preko DKP-ova nema istu vrijednost, diskriminira nas. Nije ravan pasošu koji se vadi u domovini. Osoba koja ga izvadi u DKP-ovima nije zavedena u Centralni birački spisak i samim time nema pravo glasa na izborima. Građanin Bosne i Hercegovine koji izvadi isti taj dokument u domovini bit će zaveden u Centralni birački spisak. Mi u dijaspori ne.

Igre administacije

Radiosarajevo.ba: Pa zar to nije isti pasoš? Na koji način ste diskriminirani?

Kadunić: On jeste na izgled isti i štampa se na istom mjestu samo što ne posjeduje ista "prava". Možda da vam pojednostavim sa jednim primjerom. Čak možemo govoriti o dvostrukoj diskriminaciji. Opisao sam nemogućnost vađenja lične karte Bosne i Hercegovine u DKP-ovima.

Iz tog razloga nemamo mogućnost da po automatizmu budemo unešeni u Centralni birački spisak. Ostaje nam samo vađenje pasoša u ambasadama i konzulatima. A kad bh. građanin izvadi taj isti pasoš u DKP-u, opet ga neće zavesti u Centralni birački spisak jer to pravilo važi samo za pasoše koji su izvađeni u domovini a ne u DKP-ovima. To je drugi i dupli vid diskriminacije.

Radiosarajevo.ba: Znači bh. građanin koji živi u inozemstvu, koji ima pasoš koji je izdat od strane ambasade ili konzulata BiH, napuni 18 godina nema pravo glasa iako je državljanin Bosne i Hercegovine?

Kadunić: Da, nažalost je to tako. Evo vam jedan plastičan primjer koji će ukazati na tu nejednakost. Ako imamo osobe čiji su roditelji građani Bosne i Hercegovine, ako su te osobe rođene na isti dan u istoj godini, osoba A je rođena, na primjer, u Sarajevu, a osoba B, na primjer, u Berlinu, i kad osoba A preda zahtjev za izdavanje pasoša u Sarajevu, a osoba B to uradi u ambasadi u Berlinu, osoba A će po automatizmu bit upisana u Centralni birački spisak čim napuni 18 godina, dok osoba B neće biti upisana u isti taj spisak kad bude punoljetna. Posljedica tog „domovinskog pasoša“ je da osoba A na dan izbora ima pravo glasa a osoba B sa svojim „dijasporskim pasošem“ na dan izbora nema pravo glasa.

Radiosarajevo.ba: A gdje je to tako regulirano?

Kadunić: Pravilnikom Agencije za identifikaciona dokumenta, evidenciju i razmjenu podataka Bosne i Hercegovine (IDDEEA) je to tako odredila i stavila nas bosanskohercegovačke građane dijaspore u drugi red. A isti je pasoš, ne štampa se drugi pasoš za građane u dijaspori.

Uskraćena prava za 150.000 građana

Radiosarajevo.ba: Imate li podatke koliko je bh. građana koji imaju naš pasoš a nisu zavedeni u Centralni birački spisak?

Kadunić: Zvanične brojke ne izdaje IDDEEA, a nezvanično ima oko 150.000 građana kojima je uskraćeno to pravo.

Radiosarajevo.ba: Šta uraditi kako ne bi bilo više diskriminacije?

Kadunić: Veoma lahko, uvesti vađenje ličnih karata u DKP-ovima ili promjeniti pravilnik IDDEEA-e da svaki pasoš koji izda diplomatsko-konzularno predstavništvo budu zaveden u Centralni birački spisak. Na taj način bh. građani u dijaspori ne moraju prvo izvaditi dokument u domovini da ostvare upis u Centralni birački spisak kako bi imali pravo glasa. Po mom mišljenju to mora biti na isti način po automatizmu ako se izvadi taj dokument u domovini.